Krivokapić je u svom uvodnom obraćanju pred početak današnje sjednice Skupštine OEBS u Budvi rekao da je, kada je riječ o temi suočavanja sa transnacionalnim prijetnjama i zaštitom ljudskih prava, važno naglasiti da su u proteklih 40 godina prijetnje sa kojima se suočava čitavo područje OEBS-a razvijale svoj oblik.
- Time je i naš izazov u suzbijanju ovih prijetnji vremenom postajao veći. Borbom protiv ovih prijetnji želimo da garantujemo ostvarivanje ljudskih prava ali s druge strane izbor mehanizama ove borbe može nas dovesti i u opasnost njihovog kršenja. Kao parlamentarci, imamo obavezu prema našim građanima koji su nas delegirali da osiguramo snažan pristup u rješavanju transnacionalnih prijetnji, a da pri tom ne ugrozimo dostignute temeljne standarde ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ostvarivanje ovog fundamentalnog balansa u okolnostima sve veće globalne povezanosti i sve većih prijetnji našim zajedničkim vrijednostima je nimalo lak izazov. Razornost efekata savremenih bezbjednosnih prijetnji, koje sobom nose ogroman stepen društvene opasnosti, veoma lako mogu rezultirati relativizacijom koncepta ljudskih prava – rekao je Krivokapić.
On je poručio da nikada ne smijemo izgubiti iz vida da su ljudska prava jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća naših demokratija i da ona “nikako ne smije biti kolateralna šteta, sa kakvim god izazovima se sučavala naša društva”.
Krivokapić je istakao da je OEBS danas najveća regionalna, bezbjednosna organizacija u svijetu koja okuplja 57 država učesnica, pružajući ključni doprinos u tri dimenzije – ljudskoj, vojno-političkoj i ekonomsko-ekološkoj.
- Neophodnost daljeg snaženja OEBS-a kroz reafirmaciju njegove globalne pozicije neke su od ključnih poruka koje sam uputio tokom mojih posjeta Poljskoj, Finskoj, Gruziji i Rumuniji, na samom početku mog mandata – poručio je Krivokapić.
