Evropski sud je još prije četiri godine presudio da i manjine u Bosni i Hercegovini moraju imati svoje predstavnike u vlasti. Čelnici BiH nisu uspjeli da se dogovore oko sprovođenja presude, zbog čega zemlji prijeti isključenje iz Savjeta Evrope. Tačka sukoba je izborni zakon i biranje članova državnog predsjedništva.
Evropska unija traži poštovanje prava svih, pa i nacionalnih manjina. Sprema rješenje o dvije izborne jedinice, s tim da u Federaciji i županije imaju ulogu u izboru kandidata za državno predsjedništvo.
Jutarnji list dalje piše kako Hrvati ne žele da im drugi i dalje biraju člana Predsjedništva BiH, kao što je to bio slučaj Željka Komšića, izabranog većinskim bošnjačkim glasovima. A bez Brisela teško će do dogovora.
Šef SDP-a Zlatko Lagumdžija odbija hrvatski prijedlog načina biranja nacionalnih predstavnika.
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, kaže da, što se tiče njihove pozicije, želi da ostane direktan izbor i da izborna jedinica bude - Republika Srpska.
- Evropska unija izričito traži sprovođenje presude u slučaju „Sejdić i Finci“, ali ne vidi glavni problem. U Bosni i Hercegovini je potpuno drugačije i implementacija presude se, prije svega, pretvorila u pitanje prava Hrvata na izbor vlastitog člana predsjedništva, i to je ključno pitanje - tvrdi analitičar Esad Hećimović.
Vrijeme i stpljenje s BiH je, izgleda, potrošila je i Evropska unija, jer se najavljuje suspenzija novca iz IPA fondova. Hoće li se naći rješenje o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, prema nekim najavama, znaće se već do sredine ove sedmice. Naime, u srijedu se najavljuje sastanak na visokoj nivou u Evropskoj uniji, na kojem se očekuje preporuka Evropske komisije o nastavku proširenja za Srbiju, Kosovo, Albaniju i Makedoniju. Bosna i Hercegovina bi, očigledno, mogla da se nađe pred izborom - ili napredak ili izolacija.
Foto: hrt.hr
