Precepcija o razjedinjenosti crnogorske dijaspore u Srbiji, koja postoji u javnosti i u političkim krugovima u Crnoj Gori, posljedica je nedovoljne zainteresovanosti za stvarni položaj i djelovanje crnogorskih organizacija u Srbiji.
- U posljednjih nekoliko godina pojavljuju se nova udruženja koja se, zbog liderskih ambicija ili drugačijeg viđenja crnogorskog pitanja i identiteta, nijesu pridružila CNV-u, pa se stvara utisak da postoji razjedinjenost među Crnogorcima u Srbiji. Crna Gora ne bi smjela davati legitimitet svim novostvorenim udruženjima, bez prethodne temeljite provjere. Takve stvari nesumnjivo utiču na položaj Crnogoraca u Srbiji, i stvaraju brojne mogućnosti manipulacija i simulacije ostvarenja njihovih prava u Srbiji - smatra Jovanović.
On je pojasnio da je CNV nastalo kao potreba brojnih udruženja Crnogoraca u Srbiji za zajedničkim djelovanjem i boljim artikulisanjem težnji za ostvarenjem svih prava koja, po legislativi Srbije, pripadaju svim nacionalnim manjinama na njenoj teritoriji, i djelotvornijem očuvanju nacionalnog identiteta. CNV je, kako je naveo, osnovano 2010. godine kao nastavak djelovanja pojedinih udruženja u proteklih 20 i više godina, koja su se dosljedno borila za ostvarenje nezavisnosti Crne Gore, protiv rata, protiv poništavanja crnogorske nacije, istorije i identiteta.
- Na njegovo čelo je tada izabran je profesor Milenko Perović, vodeća intelektualna ličnost ne samo Crnogoraca u rasijanju, koja je vrlo jasno ocrtavala karakter, fizionomiju i pravce djelovanja CNV. Svi koji su to prepoznali, oko deset udruženja, uključili su se u rad Vijeća i postali njegov integralni dio - kazao je Jovanović.
Najbolji način na koji bi se crnogorska dijaspora mogla organizovati i djelovati, za Jovanovića je, nesumnjivo, Nacionalni savjet, kao izuzetno važna instuitucija za očuvanje nacionalnog identiteta i ostvarivanje nacionalnih prava Crnogoraca u Srbiji.
- I to je pravi put za rješavanje nekih pitanja, koja pojedinci koriste u samoreklamerske svrhe, stvarajući samo veći otpor prema rješavanju ostvarenja nacionalnih prava Crnogoraca u Srbiji.
On je ocijenio da je osnivanje kulturnog centra u Srbiji, koji bi osnovala država Crna Gora, nasušna potreba.
- Razlozi za to su što je crnogorska nacionalna manjina u Srbiji najbrojnija u dijaspori i što je, ne manje važno, najsklonija asimilaciji iz svima poznatih razloga.
Na pitanje da li bi bilo dobro da Crnogorci u Srbiji imaju svoju Maticu, poput one koju imaju Srbi u Crnoj Gori, Jovanović je za podgoričku agenciju kazao da smatra da njima ne treba da budu uzor Srbi u Crnoj Gori.
- Mi smo vrlo ponosni na svoje nacionalno porijeklo, naša ljubav prema matičnoj državi je više nego vidljiva, ali mi Srbiju doživljavamo kao svoju domovinu i imamo sve poštovanje prema njoj i prema svim njenim građanima, osim prema patološkim ponašanjima djelova njenog društva - pojasnio je on.
U CNV-u, kako je naveo, ne traže nikakva posebna prava za Crnogorce, već samo obostrano poštovanje i izjednačavanje sa drugim manjinama.
- Ako ćemo pravo, nama su u Srbiji najveći problem ti isti koji se u Crnoj Gori predstavljaju kao Srbi - dodao je Jovanović.
Upitan da li da bi državni vrh u Crnoj Gori trebalo više da se posveti dijaspori, njenom udruživanju i vezi sa maticom, on je rekao da je to „ jedno od najsuptilnijih pitanja koje se može postaviti predstavniku velikog broja Crnogoraca u Srbiji“.
