U istraživanju objavljenom u stručnom časopisu „Science Translational Medicine“ objasnili su da su uspjeli da zaustave smrt moždanih ćelija kod miševa. Pronašli su lijek koji blokira signale u mozgu koje izazivaju neurodegenerativne bolesti, a što na kraju rezultira smrću moždanih ćelija.
Naučnici koji su obavili istraživanje na miševima uvjereni su da se isti princip može primjeniti na ljudima koji boluju od bolesti poput Alchajmera ili Parkinsona. Iako ističu da ih od pronalaska lijeka za ove opasne bolesti još dijeli naporan rad, vjeruju da su napravili prvi korak.
-Ovo je konkretan korak naprijed. Po prvi put je jedna supstanca uspjela da spriječi bolest mozga. Možemo nastaviti sa istraživanjem, razviti bolje molekule i ne vidim nijedan razlog zbog čega bi ovaj proces bio primjenjiv samo na miševima. Vjerujem da će funkcionisati i na mozgovima ostalih sisara", izjavila je profesorica Đovana Malući, liderka naučnog tima koji je objavio istraživanje.
Najveći problem za sada predstavljaju nus pojave koje su se javile kod miševa na kojima je eksperiment sproveden. Među nus pojavama su gubitak tjelesne težine i razvijanje blagog oblika dijabetesa. No, Malući vjeruje da ne bi trebalo biti nemoguće razviti oblike lijeka koji neće imati ove nus pojave. Već su na tome počeli da rade, a rezultati su, kaže Malući, vrlo obećavajući.
Naučna zajednica njihove rezultate dočekala je sa neskrivenim oduševljenjem. Ipak, pozivaju na oprez. Sama činjenica da je odumiranje moždanih ćelija kod miševa uspješno zaustavljeno svakako je veliko dostignuće, ali ne i garancija da će lijek protiv bolesti poput Alchajmera biti moguće proizvesti u skoroj budućnosti.
"Ovo je prvi put da imamo dokaz da lijek može zaustaviti smrt neurona u mozgu. No, od pronalaska prvog lijeka koji djeluje na miševima do proizvodnje lijeka koji se može koristiti na ljudima obično treba proći više desetljeća, u onim slučajevima u kojima je to uopšte moguće. Ipak, vjerujem da će ovo otkriće u istoriji medicine biti prekretnica potrage za lijekom protiv Alchajmera", kaže profesor Rodžer Moris, šef odsjeka za hemiju na Kraljevskom koledžu u Londonu.
