Raspoloženje: Dio mozga koji se zove amigdala tada brzo analizira harmoniju i melodiju kako bi procijenila sviđa li vam se muzika ili ne, i koliko će snažna biti vaša emocionalna reakcija. Ako je reakcija pozitivna, proizvodi se neurotransmiter dopamin zaslužan za podizanje raspoloženja. Isti se transmiter proizvodi i tokom seksa, maženja i sporta.
Sjećanje: Muzika nam nerijetko služi za podsjećanje na prošle trenutke. Neki događaj u životu vežemo uz neku pjesmu i sjećamo se kako smo se u tom trenutku osjećali. To je važno znati jer, ako smo tužni, možemo izbjeći dodatni pad raspoloženja izbjegavanjem muzika koja nas podsjeća na prošle loše životne faze.
Moždana aktivnost: Kako biste razumjeli i cijenili kompleksnost muzike, morate koristiti dio mozga zadužen za inteligenciju i razmišljanje. Neka muzika snažnije potiče taj dio na rad, a neka slabije. Naučnici su u više istraživanja dokazali da je visoko na top-listi muzičara čija muzika najviše aktivira mozak - Mocart pa se njegova muzika posebno preporučuje trudnicama jer dobro utiče na rad mozga i raspoloženje buduće mame i još nerođenog djeteta.
Stres i puls: Slušanje umirujuće muzike može pomoći vašem tijelu da smanji lučenje hormona stresa kao što su kortizol i adrenalin. Takođe doprinosi snižavanju pulsa i produbljivanju disanja.
Metabolizam: Opuštajući zvuci mogu povećati proizvodnju hormona rasta koji je važan za održavanje zdravoga metabolizma.
Percepcija bola: Muzika utiče i na percepciju bola te potištenost. Ako sjedite na zubarskoj stolici i imate predusretljivog stomatologa, zamolite ga da vam pusti neku veselu muziku.
Britanski je bend Marconi Union u saradnji sa zvučnim terapeutom snimio, kako su istakli, najviše opuštajuću pjesmu na svijetu pod nazivom Weightless. Dokazano je da se ljudima koji je dugo slušaju usporava srčani ritam, snižava pritisak te nivo kortizona. Učesnici istraživanja uglavnom su brzo postali pospani pa je ovo idealna muzika za one kojima je teško da se smire prije spavanja.
Izvor: index.hr; foto: telegraph.co.uk
