Čupić, koji je strijeljan 1942. godine, je bio student prava, politički komesar čete u Nikšićkom NOP odredu i narodni heroj Jugoslavije. Njegovo hrabro držanje i pobjedonosni osmjeh na gubilištu ovjekovječen je fotografijom, koja je postala simbol otpora i obišla je svijet.
Rođen je 1913. godine u SAD, kao jedno od desetoro djece u radničkoj porodici Sava i Stane Čupić.
Tridesetih godina 20. vijeka, vraća se u Nikšić, gdje završava gimnaziju. Studirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu i pripadao ljevičarskom studentskom pokretu, a 1940. godine postao je član KPJ.
Poslije Aprilskog rata došao je u Nikšić i kao član KPJ učestvovao u pripremi ustanka.
Početkom jula 1941. godine, izbjegao je iz okupiranog Nikšića, a po izlasku iz grada pristupio je partizanskoj četi "Đuro Đaković", koja je formirana od provjerenih komunista i skojevaca koji su napustili okupirani Nikšić.
Na dužnosti komesara samostalne čete Nikšićkog partizanskog odreda zarobljen je aprila 1942. godine, u borbi protiv četnika na Kablenoj Glavici kod Nikšića.
U zatvoru, gdje je bio mučen, pokazao je junačko držanje i prkos. Četnički sud mu je javno sudio u okupiranom Nikšiću. Svojim prkosnim držanjem i britkom riječju otvoreno je izvrgao ruglu vijeće tog suda, pa su organizatori procesa na brzinu donijeli odluku o smrtnim presudama grupi komunista među kojima je bio i Čupić. Mirno je saslušao smrtnu presudu, a poznat je i njegov prkosni osmijeh. Dana 9. maja 1942. godine izveden je na strijelište ispod Petrove Glavice kod Nikšića. I na strijelištu je nastavio da bodri drugove, čime je podizao duh otpora kod stanovništva, prisiljenog da prisustvuje javnom strijeljanju komunista i rodoljuba. Klicao je: "Živjela slavna komunistička partija!" i kad su ga prvi rafali pogodili, stajao je uspravno i gordo dovikujući da će doći dani slobode.
Ukazom predsednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 10. jula 1953. godine, proglašen je za narodnog heroja.
Na prigodnoj svečanosti predsjednik odbora direktora Pošte Crne Gore Igor Radusinović istakao je da je 9. oktobar značajan dan za poštansku djelatnost, ali i Crnu Goru.
-Na osnivačkom kongresu Svjetskog poštanskog Saveza participirala je i Crna Gora. Ovaj savez danas ima 192 članice u kojima radi pet miliona ljudi u oko 600.000 poslovnica. Obilježavanje ovgo dana obično podrazumjeva predstavljanje novih proizvoda, nagrađivanje najboljih i prezentaciju planova. Pošta će u potpunosti ispoštovati i pratiti preporuke Svjetskog poštanskog saveza. Pošta je nedavno na Infofestu predstavuila web shop, naš doprinos razvoju elektronske trgovine u Crnoj Gori. Najboljima na konkursu za najbolje pismo čestitam i molim ih da nastave da prate našu inicijativu, kao i ostale koje imamo u planu. Neka je srećan praznik Svjetskog dana pošte- poručio je Radusinović.
-Pošte širom svijeta šire paletu proizvoda i usluga kako bi bolje ispunili potrebe klijenata za pouzdanošću, brzinom i sigurnošću. Očito je da su pošte i dalje značajan segment nacionalne i međunarodne trgovine. Zbog velikog dometa Pošta ostaje najveća fizička mreža u svijetu i osnovna infrastruktura koja omogućava funkcionisanje velikog dijela privrede- poručio je direktor Svjetskog poštanskog saveza Rišar Kusei u svojoj poruci.
Pomoćnica ministra za informaciono društvo Ratka Strugar kazala je da je poštanski sektor od osnivanja prošao brojne transformacije i prevalio dug put.
-Pristupačne poštanske usluge spadaju u osnovna ljudska prava. U eri kad se informacione tehnologije brzo razvijaju pošta uspjeva da se izbori za svoju poziciju na tržištu- naglasila je ona.
