- Za kvalitetnu realizaciju eksproprijacije moraju se stvoriti najvažniji preduslovi. To je u prvom redu, strogo praćenje Zakona o eksproprijaciji, kao i obezbjeđenje potrebnih sredstava, pa se slobodno može reći da je u ovom trenutku CGES odradio dobar dio veoma teškog i odgovornog posla kada je ovaj segment u pitanju. Eksproprijacija za TS 400/110/35 kV “Lastva“ je završena i cjelokupno zemljište je upisano na ime Crnogorskog elektroprenosnog sistema. Što se tiče pristupnog puta za trafostanicu otkupljeno je i upisano 45 odsto. Ostatak je trenutno u postupku eksproprijacije. Kada je u pitanju dionica 400 kV dalekovoda „Lastva – Čevo“, ovako stoje stvari. Naime, otkupljeno je oko 85 odsto zemljišta za stubna mjesta i dijelom upisano kao vlasništvo CGES-a, dok je dio trase 400 kV dalekovoda „Čevo – Pljevlja“ u postupku eksproprijacije, rečeno je Portalu Analitika iz CGES-a.
CGES se za izgradnju dalekovoda, već sa 60 miliona eura zadužio kod EBRD-a i 25 miliona eura kod KFW banke, uz garanciju Vlade.
Kako podsjećaju u CGES-u, oni će u Lastvi Grbaljskoj izgraditi elektroenergetsko postrojenje, tj. TS 400/110/35 kV, koja će, izmedju ostalog, obezbijediti kvalitetno i sigurno snabdijevanje el.energijom kako postojećih, tako i novih potrošača.
- To nije sve. Realizacija ovog značajnog projekta u svakom smislu stvoriće uslove za brži ekonomski razvoj, a da i ne govorimo o poboljšanju infrastrukture Crnogorskog elektroprenosnog sistema u priobalnom dijelu naše države. Takođe, u sklopu najznačajnijeg projekta u sektoru energetike Crne Gore, CGES će izgraditi i 400 kV dalekovod od Lastve preko Čeva do Pljevalja, kažu u CGES-u. Vrijednost zemljišta određuje područni organ Uprave za nekretnine, a iz CGES-a kažu da je vrijednost ukupne eksproprijacije 4,5 miliona eura.
Izgradnjom podmorskog kabla do Itallije, čiji je dio dalekovod do Pljevalja, BDP Crne Gore u toku petogodišnjeg perioda porašće za 13 odsto, odnosno 390 miliona eura, navodi se Nacrtu strategije razvoja energetike do 2030. godine. Prihodi od prenosa na osnovu povećanja kapaciteta i efikasnije primjene metoda za upravljanje zagušenjima iznosiće od 5 do 11 miliona eura godišnje.
