„Ovim hramom Podgorica postaje u pravom smislu prestoni grad, kao što su to postali Rim, Konstantinopolj, Moskva, London, Pariz.. On je mjesto mirbožanja ljudi. Kao takav on je veoma značajan za nas u Crnoj Gori, opterećenima zlim duhom krvnih osveta, bratoubilaštva, starih i novih dioba, sve dubljih i pogubnijih, daje nam se ovim hramom dragocjena mogućnost uzajamnog pomirenja, bratskog praštanja i grljenja...
Obnavlja u nama pamćenje na desetvjekovno jedinstvo crkve istoka i zapada i poziva da to jedinstvo obnovimo kako bi mogli ponovo jednim srcem i jednom dušom svi ljudi i svi narodi slaviti jednoga boga u trojici – oca i sina i duha svetoga“, kazao je mitropolit.
On je govor pred hramom počeo riječima: „Evo dana kojega stvori Gospod!“
Potom je govorio o istorijatu Podgorice i simbolici njenoga imena:
„Drevni naziv današnje Podgorice rimskih vremena, Dioklija, Doklea, znači božije obitalište. Svjedoči taj naziv da je ovaj grad od davnina imao svoje hramove. Uostalom, sva naselja ljudska sabirala su se oko hramova“, kazao je mitropolit i nastavio:
„Hrišćani su i ovu drevnu naseobinu okitili hramovima Boga istinitoga, ali je srednjovjekovna i novija Podgorica ostala bez svojih hramova.“
On je dodao da su u prvim vjekovima jedinstevne crkve, „slavni hrišćanski misionari dolazili sa zapada, od staroga Rima“. No, od kada je car Konstantin prenio prijestonicu carstva u mali grad na Bosforu, postajala je sve snažnija misija i crkve istoka na prostorima Dioklije, Zete, Dalmacije Panonije, Makednije, nizije Srbije, Bugarske i šire, kazao je mitrošolit crnogorsko-primorski.
„Tako se ovdje prožimalo ovdje istočno i zapadno crkveno predanje, do vremena postojanja jedinstvene crkve istoka i zapada do 11 vijeka. A na određeni način, sve do naših vremena.“ On je kazao da su presudnu ulogu odigrala misija svete braće Ćirila i Metodija, njihovih učenika, Klimenta i Nauma Ohridskog.
„Sveti Sava, prvi arhiepiskop i prosvetitelj osnivač samostalne žičke arhiepiskopije 1219, potonje Pećke patrijaršije, sa Zetskom, crnogorskom mitropolijom samo je nastavio ćirilometodijevsku tradiciju čiji je plod i ovaj hram pred kojim smo se večeras sabrali.
Ovom gradu, koji se zvao od starina Ribnica, u njoj je prije 900 godina rođen Stefan Nemanja objedinitelj Raške i Zete, današnje Srbije i Crne Gore, zvanom tada Dioklitija. Očuvani su ostaci starohrišćanskih hramova, episkopskih sjedišta, u jednom od njih je po predanju vjenčan sa Kosarom, ćerkom bugarskoga cara Samuila, sveti Vladimir, zetski kralj mučenik iz 11 vijeka.“
Amfilohije je ponovio da se ovim hramom objedinjuju svi ti hramovi.
„On objedinjuje kao takav, kako svojom arhitekturom, tako i svojim sadržajem, porukom, istok i zapad, tako i svekoliko kulturno nasljeđe ovih i širih prostora.“
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, govorio je nakon Amfilohija.
On je kazao da nas je „okupila svečana akademija povodom ovog veličanstvenog hrama.“
„Gradio se uporno i strpljivo, 20 godina, da bi svojim posebnostima postao istinski jedinstven. Završen je u godini kada slavimo 1700 godina Milanskog edikta, tog najtemeljnijeg edikta u istoriji hrišćanstva, koji je zaustavio progon hrišćanstva, koji je trajao tri vijeka i konstatovao da je pravično i spasonosno da hrišćani, a i drugi slobodnom svojom voljom mogu da biraju religiju. Hrišćanatsvo je postalo ravnopravna religija, a koegzistencija religija osnova mira i sklada“, kazao je Vujanović i nastavio:
„Čovjek je dobio pravo da slobodno bira svoju vjeru, a bez te slobode nema cjelovitog, dostojanstvenog ni pravog čovjeka. Zato je Milanski edikt velika i vječna poruka koju zauvijek treba slijediti“, kazao je Vujanović, a potom se osvrnuo na arhitekturu hrama:
„U svom donjem dijelu sagrađen od velikih kamenih ploča iz Crne Gore, koje jasno pokazuju snagu, čvrstinu, ali i ljepotu kamena crnogorskog, i koje pokazuju da je ovaj hram autentično i prepoznatljivo dobro Crne Gore. Ostatak kamena i svih mataerijala obradile su vješte ruke i umjetičke majstora. Dobili smo sve to iz naših prijateljskih država pravoslavlja i drugih, zato je ovaj hram svojom suštinom i vrijednost pravoslavne vaseljene.
Hvala vam što ste pokazali privrženost vjere! Hvala vam što ste Crnu Goru danas učinili centrom vaseljenskog pravoslavlja!“, uzviknuo je Vujanović.
Večeras je ispred hrama Hristovog vaskrsenja održana svečana akademija kojoj su prisustvovali patrijarsi pravoslavnih crkava.
U prvim redovima pored crkvenih patrijaraha sjedjeli su predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, ministar zdravlja Miodrag Radunović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, u svojstvu članova Organizacionog odbora koji je organizovao obilježavanje 1.700 godina od Milanskog edikta.
(foto: mitropolija.com)
