Knjeginja Jelisaveta Karađorđević, zatim djeca princa Andreja (Katarina, Dimitrije i Lavinija - Marma) i sinovi princa Tomislava (Đorđe i Mihailo) uputili su dopis u kojem navode da žele da učestvuju u ostavinskom postupku vezanom za imovinu pokojnog predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita, jer su iz medija saznali da u trezoru Narodne banke Srbije, u depozitu 555, ima stvari koje pripadaju dinastiji Karađorđević.
- Ako ima nešto što pripada knezu Pavlu i knjeginji Olgi, mi bismo voljeli da znamo - rekli su za „Blic” iz porodice knjeginje Jelisavete, uz potvrdu da su se obratili sudu.
Tajni sadržaj Titovog sefa dospio je u žižu javnosti prošlog aprila, kada je Oliver Antić, savjetnik predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, ušao u trezor NBS na čelu tročlane državne komisije koju su još činili jedan svjedok i sudski vještak.
I dok se čeka zvaničan izvještaj sudskog vještaka, posljednjih šest mjeseci mnogo se špekuliše o tome što je komisija tamo našla. Ono što se najčešće pominje jeste da većina stvari pripada kraljevskoj porodici Karađorđević. Tim špekulacijama doprinio je i sam Antić, povremenim izjavama o tome što je u sefu vidio. On je i juče za „Blic”, komentarišući namjeru Karađorđevića da se uključe u ostavinsku raspravu Brozovih i traže imovinu dinastije, otkrio još jedan detalj.
- U sefu gotovo svaka stvar nosi inicijale ili pečat kraljevske porodice Karađorđević. To nije nikakav „Titov sef”! Pa tamo je ručni sat kralja Aleksandra sa ugraviranim njegovim imenom. Zato je dobro što Karađorđevići žele da se uključe u ostavinsku raspravu i traže uvid u to što se u sefu nalazi - rekao je Oliver Antić za „Blic”.
Da Narodna banka Srbije čuva neko Titovo ili kraljevsko blago, saznalo se gotovo slučajno.
- Ostavinska rasprava Brozovih traje, sa prekidima, nekoliko decenija, a trajaće, koliko vidim, još dugo, jer se čak ne zna ni što je Titova imovina koju nasljednici treba da dijele. Do sefa u NBS došlo se slučajno, tokom istrage koja je imala za cilj da se utvrdi tačna imovina. Javila se NBS sa dopisom da kod njih postoji neki sef u kojem je nešto deponovalo Predsjedništvo SFRJ. Ova državna komisija, koja je sef otvarala bez prisustva zainteresovanih strana, nije dobro postupila. Mi ne znamo što je unutra, a bojim se da nikad nećemo ni saznati - kaže advokatica Brozovog sina Miše i unuke Zlatice, Violeta Kočić Mitaček.
Dragomir Acović, član Krunskog savjeta, smatra da Karađorđevići ne bi trebalo da se miješaju u ostavinsku raspravu Brozovih, već da od države traže da se, prije svega, utvrdi čije je ono što se nalazi u depozitu 555.
- Ako je zaista tamo mnogo stvari koje su izvjesno pripadale dinastiji Karađorđević, trebalo bi kraljevskoj porodici i da se vrate - kaže Acović.
Ostavinska rasprava Brozovih počela je 14. decembra 1983. godine na zahtjev Žarka Broza, Titovog sina. U njoj učestvuju pored Titove udovice Jovanke i sina Miše, četvoro Žarkove djece - Zlatica, Joška, Svetlana i Edvard.
Novi momenat desio se 2000, kada je Ustavni sud proglasio neustavnim Zakon o upravljanju društvenom svojinom koje su imovina Josipa Broza. Otvoren je novi proces, u kome treba utvrditi što su Titove lične stvari.
