NATO je, prema njenim riječima, ojačao granice ka Siriji isključivo defanzivnim "patriot" raketnim sistemom.
"To ima zastrašujuće dejstvo i upućuje poruku Siriji da smo angažovani. Pored toga, ne želimo da imamo nikakvu drugu ulogu (u Siriji). Stav NATO je da mora postojati političko rješenje za ovu krizu. Svaka vojna akcija bila bi samo vremenski ograničena. Međutim, sama prijetnja je pokazala dejstvo i došlo je do dogovora u Savetu bezbjednosti UN. Imamo mapu puta i političko-diplomatski proces, koji treba da sledimo“, objasnila je Grabar-Kitarović u intervjuu bečkom dnevniku "Standard“.
Kada je riječ o Avganistanu, nekadašnja šefica hrvatske diplomatije rekla je da su predstojeći izbori istorijska šansa za tu zemlju da dokaže svoj suverenitet i opredeljenje ka demokratskom kursu.
Do povlačenja NATO krajem iduće godine biće novih izazova i nazadovanja, ali proces teče ukupno gledano dobro, podvukla je Grabar-Kitarović govoreći o prenošenju odgovornosti za bezbjednost na avganistanske bezbednosne snage.
Na ocjenu da talibani samo čekaju da se NATO povuče i da preuzme veći deo zemlje, ona je poručila da je besmisleno da pobunjenici misle da bi mogli čekanjem da dođu do svog cilja.
"Imamo 350.000 ljudi u avganistanskoj vojsci i pored toga smo i sami angaživani i zadržac. Naš cilj je bio da obezbedimo da Avganistan više nikada ne bude bezbjedno utočište za teroriste. U tome imamo uspjeha, iako će proces zasigurno trajati još više godina", uvjerena je Grabar-Kitarović.
