Trinaest prihvaćenih i šest odbijenih bilans je ovogodišnjeg poziva Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore za umrežavanje privatnih ordinacija i klinika u sistem zdravstvenih usluga.
Preciznosti radi, treba napomenuti da se poziv odnosi ne na ustanove, već na medicinske grane za koje je Ministarstvo zdravstva procijenilo da predstavljaju “uska grla” zdravstvene zaštite u Crnoj Gori, te da pacijenti predugo čekaju na pregled ili intervenciju u državnim zdravstvenim ustanovama. To znači da jedna privatna klinika može biti prihvaćena za umrežavanje u jednoj, a odbijena za neku drugu medicinsku granu, što se u praksi i dešava, kao što može biti umrežena za više medicinskih grana, što je takođe u praksi čest slučaj.
Neuvjerljiva argumentacija: Dr Zlatko Stojović, vlasnik jedne od odbijenih ordinacija, “Dr Stojović” iz Herceg Novog, koja je specijalizovana za usluge iz oblasti fizikalne medicine, nezadovoljan je izborom nakon ovogodišnjeg poziva, drugog po redu od kada je, prije dvije i po godine, uvedeno umrežavanje privatnih zdravstvenih ustanova u sistem zdravstvene zaštite.
Dr Stojović je uvjeren da postoje nepravilnosti u izboru i nedoljednost u kriterijumima ocjenjivanja. Cijelom procesu izbora dr Stojović u razgovoru za Portal Analitika zamjera netransparentnost i nedosljednost kao i, po njegovom mišljenju, neuvjerljivu argumentaciju uz koju je odbijena ordinacija čiji je vlasnik.Odlukom Fonda nije zadovoljna ni doktorka Sanja Borović iz Podgorice, vlasnica oftalmološke ordinacije “Borović”, koja je odbijena uz obrazloženje da jedno jutro u nedjelji operiše na Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, čime je, kako smatra Komisija, dr Borović toga jutra “nedostupna”, što njenu ordinaciju čini nepouzdanom karikom u slučaju umrežavanja sa državnim zdravstvenim ustanovama.
U svakoj zemlji komplikovanom sistemu zdravstva, ovdje je važno shvatiti jednu stvar - osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore od sredine 2011. mogu da koriste zdravstvene usluge privatnih ambulanti i klinika, ukoliko bi u državnim morali na njih da čekaju duže od 30 dana.
Od takvog umreženog sistema, korist bi trebalo da imaju svi – i državne zdravstvene ustanove i Fond, i vlasnici privatnih ordinacija i klinika, te, u krajnjem – sami osiguranici, odnosno građani Crne Gore kojima je potrebna neka zdravstvena usluga. Jer, onome ko bi u državnoj ustanovi zbog gužve ili drugih razloga morao da čeka duže od mjesec dana, omogućava se pregled ili što drugo, u privatnoj zdravstvenoj ustanovi.
Bazni uslovi za prijavu na poziv Fonda djeluju na prvi pogled jasno. Mogu se javiti privatne zdravstvene ustanove koje, kako stoji u pozivu, “imaju rješenje Ministarstva zdravlja o ispunjavanju uslova u pogledu kadra, prostora i medicinsko-tehničke opreme, kao i druga pravna lica koja imaju rješenje u Centralnom registru privrednih subjekata, za djelatnosti za koje podnose ponudu”.
Vlasnici privatnih zdravstvenih ustanova, ukoliko su umreženi, imaju, naravno, i svoje benefite - između ostalog, imaju pravo na “konsultanta”, odnosno na upošljavanje drugog stručnog osoblja. Stvarni finansijski efekti su diskutabilni – cijena nekih ljekarskih usluga po njihovom cjenovniku znatno je viša od državnog cjenovnika, izuzev ako ordinacija ne pokriva granu koja u opštinskom, državnom domu zdravlja uopšte nije zastupljena, pa svi pacijenati svakako odu njoj.
Čvrsta mreža: Dr Stojović i dr Borović kažu da je proces izbora krajnje netransparentan, da postoje favorizovani kandidati, kojima su glavne preporuke rodbinske, prijateljske i partijske veze sa čelnicima u Ministarstvu ili u Fondu.
“Koji su kriterijumi za odabir i umrežavanje, to je ono što niko od nas ne zna”, kaže dr Borović, dodajući da kriterijumi koji su se kasnije ispostavili kao presudni nisu i zvanično definisani.Komisija Fonda je procijenila da ordinacija “Dr Stojović” nema baš najbolju poziciju, a ni najsrećnije radno vrijeme, budući da je otvorena od 14 do 22 sata.
Dakle, obrazlažući odbijajuću odluku, Komisija je, između ostalog, navela da “konkurentska” ordinacija „Dr Dimitrijević“ iz Herceg Novog - bolje ispunjava uslove za pružanje usluga iz oblasti fizikalne medicine, jer se nalazi u centru grada, “neposredno pored Doma zdravlja Herceg Novi”, te da je otvorena od 9 do 17 časova.
Istine radi, za oblast fizikalne medicine odbijene su i Opšta bolnica Meljine, Institut za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Simo Milošević” a.d. Igalo, te podgorička bolnica „Codra“. No,budući da pomenute ustanove imaju “u opisu posla” i druge zdravstvene usluge, kojima su ušle u mrežu, te da su one već umrežene po osnovu drugih medicinskih grana, odbijanje fizikalne terapije nije ih toliko pogodilo kao dr Stojovića.
On tvrdi da je radno vrijeme njegove ordinacije suštinski mnogo povoljnije za zaposlene ljude, i da to ne može biti validan argument za odbijanje zahtjeva za umrežavanje.
Ali, za onoga ko ima strpljenja da pročita krajnje birokratski jezik, ti su kriterijumi: broj pruženih usluga iz oblasti specijalističko-konsultativne i dijagnostičke zdravstvene zaštite (broj prvih pregleda, broj ponovnih pregleda i broj ostalih usluga); program pružanja zdravstvene zaštite, prema vrstama zdravstvenih usluga; dostupnost pružanja specijalističko-konsultativnih i dijagnostičkih zdravstvenih usluga osiguranim licima na koje, po pravilu, osigurano lice ne može da čeka duže od 30 dana, i cijena po vrstama zdravstvenih usluga.
Radno vrijeme se, dakle, nigdje ne pominje, niti blizina sa nekom drugom zdravstenom ustanovom kao poželjan faktor.
“Stručnost i dostupnost trebalo bi da budu osnovni kriterijumi za umrežavanje privatnih zdravstvenih ustanova”, izričit je dr Stojović.
Daj državi, a ona (ne)će tebi: Slučaj dr Borović još je ilustrativniji. Njen osnovni motiv za umrežavanje bio je upravo proširenje usluga i zaposlenje konsultanta. Da nije odbijena. A odbijena je - zato što nema konsultanta. Da pojednostavimo za čitaoce – konsultanta možeš imati ako si umrežen, a neće te umrežiti ako ga već nemaš. S druge strane, jedno jutro u sedmici ona, za par stotina eura mjesečne nadoknade, u Kliničkom centru obavlja kompleksne intervencije, za šta je KC, kako je i ispravno, procijenio da je bolje da angažuje jedinog stručnjaka u Crnoj Gori za neke oblasti dječije oftalmologije, nego da država troši u iste svrhe ukupno stotine hiljada eura godišnje za iste intervencije u inostranstvu.
“To mi je, izgleda, bila otežavajuća okolnost. Ja sam, iskreno, šokirana, ne toliko što sam odbijena, već argumentacijom i načinom na koji je to urađeno. Nešto što bi u normalnim državama bilo uzeto kao plus, meni je uzeto kao minus. Smatram, iskreno, da argumentacija vrijeđa zdravu logiku”, kaže sagovornica Portala Analitika.
“Radno vrijeme koje je u ponudi dala ova ambulanta, kao period u kome će u toku dana pružati usluge, a to je od 8 do 20 časova, nije objektivno dato, tj. ne može se ispoštovati, zbog preuzetih obaveza dr Sanje Borović po ugovoru zaključenom sa Institutom za bolesti djece”, stoji u obrazloženju Fonda.
Uzaludna je bila i preporuka direktora KC, doktora Milana Mijovića u kojoj se kaže da dr Borović „pruža niz usluga koje niko na području Crne Gore nije u mogućnosti da pruži iz razloga deficita kadra iz oblasti dječije oftalmologije“.
“Osnovni motiv da se odazovem pozivu je upravo potreba moje ordinacije za jednim konsultantom. Ali, ako nisam umrežena, nemam pravo na njega, a ako ga nemam – nemam pravo da konkurišem za umrežavanje. Toliko o preciznim kriterijumima. Očigledno im je namjera bila da me odbiju, a da prime nekoga drugoga“, uvjerena je dr Borović.
Tajne “transparentnog” procesa: Portal Analitika, uz sve napore, nije uspio da sazna elementarnu i prostu informaciju – ko je sjedio u specijalno oformljenoj Komisji, na čiji je prijedlog Upravni odbor Fonda za zdravstvo donio odluku o konačnom spisku umreženih privatnih zdravstvenih ustanova. Informaciju nismo dobili ni iz Fonda, ni iz Ministarstva, iako je čine mahom upravo njihovi predstavnici, i koja broji, zajedno sa predstavnicima Klinipkog centra, kako smo pouzdano saznali, čak 19 članova!
Portal Analitika nije uspio da dobije ni odgovor na pitanje – da li u Fondu postoji poseban fond namijenjen za nadoknadu usluga umreženim privatnim ordinacijama i klinikama, ili su sva sredstva “povučena” sa računa državnih zdravstvenih ustanova i preusmjerena privatnima. Nije uspio da dobije ni odgovor na pitanje koliko je sredstava ukupno prošle godine presumjereno privatnim ordinacijama i klinikama. O neki uporednim podacima, ili pojedinačnim stavkama po privatnim zdravstvenim ustanovama, ne treba ni razmišljati!
“Ministarstvo zdravlja kao kreator zdravstvene politike svojim propisima usmjerava razvoj zdravstvenog sistema u cilju unapređenja pružanja kvalitetne, blagovremene i efikasne zdravstvene zaštite. Fond za zdravstveno osiguranje je odgovoran za sprovođenje utvrđene politike odnosno obezbjeđivanje uslova za takvo pružanje zdravstvenih usluga, pored ostalog i zaključivanjem ugovora sa zdravstvenim ustanovama koje će te usluge pružati….” I tako dalje.
Iz Fonda su, istini za volju, stigli odgovori na pitanja o tome ko je, a ko nije ove godine umrežen. Na odgovore u vezi sa novcem - još se čeka.
Iz Ministartva dodaju i da Upravni odbor Fonda “ima pravo da kao odgovorni za blagovremenu i sigurnu zdravstvenu zaštitu, procjenjuje između više prijavljenih zdravstvnih ustanova koje ispunjavaju uslove odabere zdravstvenu ustanovu za koju će zaključiti ugovor“.
UO Fonda, dakle, ima pravo slobodne procjene, ali je fakat da se žalbe nezadovoljnih upućuju ne na adresu Fonda i njegovog Upravnog odbora ili Komisije, već na adresu – Ministarstva zdravlja koje bi, znači, moglo da ispravi eventualnu grešku ili lošu procjenu Komisije.
Da hoće. Ali, indikativno je da, kako Portal Analitika saznaje iz pouzdanog izvora iz Fonda zdravstva da su, u slučaju dr Borović, na primjer, protiv umrežavanja njene ordinacije bili upravo predstavnici Ministarstva zdravlja u Komisiji Fonda zdravstva. Tako da, na kraju, situacija liči na onu – kadija te tuži, kadija ti sudi.
Kristina ĆETKOVIĆ
