S obzirom na zvanične najave da će se otvaranje poglavlja 23 i 24 desiti do kraja godine, Radunović je kazao da vrijeme planova, nacrta, mišljenja, strategija i obećanja polako ostaje za nama.
On je agenciji MINA kazao da će u narednom periodu, , nakon otvaranja tih poglavlja, evropski zvaničnici najčešće pominjati političku volja, implementaciju i mjerljive rezultate.
Prema riječima Radunovića, Crna Gora je stigla u fazu koja će jasno pokazati da li je politička elita u njoj spremna, kao što je bio slučaj Hrvatskoj, da se pogleda u ogledalo i krene da otvara najbolnije teme za nju.
„Kako one generalne, vezane za decenijsku spregu organizovanog kriminala i nosioca najviših funkcija u zemlji, tako i za konkretne produkte tog "braka" - planirano i organizovano prelivanje društvenog bogastva u džepove odabranih, neriješena naručena ubistva novinara i policijskih funkcionera, slučajeve deportacija, masovna kršenja ljudskih prava, diskriminacija po osnovu nacionalne i druge pripadnost“, naveo je on.
Radunović je kazao da očekuje da će zvanični Brisel insistirati da nadležni organi podignu optužnice koje su potkrijepljene dokazima, brzim i efikasnim sudjenjima i pravičnim presudama.
„Ako tako ne bude, elan za priključenje EU će napustiti građane Crne Gore. Ne očekujem da su bez promjene vlasti ovakvi potezi mogući, jer mi premijer ne liči na osobu koja bi sjekla granu na kojoj sjedi“, rekao je on.
Radunović smatra da se ne može očekivati aktivnije angažovanje pravosudnih organa u slučajevima Šarić i Kalić, nakon upozorenja šefa Delegacije EU Mitje Drobniča, da treba procesuirati te slučajeve.
„Zašto bi isti ljudi, od kojih se to već više puta zahtijevalo, sada bili efikasniji, da nije prestao pritisak na policijske i tužilačke funkcionere? Prvo treba da zažive promjene, koje očekujemo kao posljedicu novih pravila za izbor sudija i tužilaca. Treba nam crnogorski Eliot Nes“, poručio je on.
Radunović je rekao da ne misli da su kapaciteti državne uprave smetnja za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 23 i 24.
„Kompletna država administracija dosta dobro se nosi sa novim obavezama. I pored niskih plata i loših uslova za rad, službenici dodatnim naporima ispunjavaju pred njih postavljene zahtjeve. U nekim segmentima se osjeća nedostatak eksperata, ali to je shodno malim zemljama“, ukazao je on.
Radunović smatra da zato treba iskoristiti sve postojeće kapacitete, navodeći da ozbiljni resursi za to postoje u nevladinom sektoru (NVO).
On je dodao da predstavnici NVO treba da daju odgovor da li su zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa Vladom u procesu evrointegracija.
„Parlament će u toku oktobra, definitivno, donijeti Rezoluciju kojom će se definisati položaj Skupštine i njenog Odbora za evrointegracije u pregovorima sa Briselom. Do sada je saradnja s Vladom bila u granicama korektnosti, ali pravi izazovi su tek pred nama“, zaključio je on.
