"Trošak je trebalo da bude pokriven rastom. Ukoliko toga nema, to je manjak budžeta", rekao je Linić za RTL, dodajući da je budžetski deficit te zemlje porastao u odnosu na prošlu godinu.
Upitan da li je vrijeme da se država obrati MMF-u, Linić je objasnio da se fond poziva kada država ne može finansijski da sanira dugove, ali da nije potreban za sprovođenje mjera štednje, jer te mjere vlada uporno sprovodi u posljednje tri godine.
Povodom konstatacije da ta štednja očito nije dovoljna, Linić je rekao da se može ići na na daleko veću štednju, ali je pitanje šta će se time dobiti - još manja potrošnja.
Na pitanje kako namjerava da obezbjedi više od milijardu eura koje sljedeće godine dolaze na naplatu, on je kazao da je vlada donijela poseban program mjera i da dodatnom štednjom mora da se smanji 17 do 19 milijardi kuna duga.
"Verujem da ćemo u tome biti uspješni i da je to jedan od programa koji će nam pomoći da finansijskim investitorima objasnimo da smo u stanju da upravljamo svojim dugom", istakao je Linić.
On je rekao da je kamata od šest do 6,5 odsto i sada visoka, a moguće je da ide i do sedam odsto.
"Bitno je da se još uvek možemo zadužiti i da postoji povjerenje. Ukoliko toga ne bi bilo, onda je potreban MMF", rekao je hrvatski ministar finansija.
