Florens Hartman, ugledna francuska novinarka i bivša glasnogovornica glavne haške tužiteljice Carle del Ponte, ocijenila je u izjavi za Anadolu Agency (AA) da je ovonedjeljna presuda Žalbenog vijeća Specijalnog suda za Siera Leone kojom je potvrđena 50-godišnja zatvorska kazna za bivšeg predsjednika Liberije Čarlsa Tejlora, jer je, kako je utvrđeno, pomagao pobunjenicima u Siera Leoneu tokom užasnog građanskog rata, ''novi element'' u dijeljenju pravde pred međunarodnim sudovima.
Hartman vjeruje da je navedena presuda prvi korak ka konačnom odbacivanju pravila koje je u međunarodno pravo pokušao uvesti Teodor Meron, predsjednik Haškog tribunala, a zahvaljujući kojima je i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ) Momčilo Perišić početkom februara ove godine oslobođen odgovornosti za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici, čime je Srbija gotovo izuzeta odgovornosti za agresiju na BiH.
U sažetku presude Perišiću, Žalbeno vjeće Haškog tribunala, podsjetimo, ukazuje se da je preduvjet za osudu za ''pomaganje i podržavanje'' da djela optuženog budu "konkretno usmjerena" na činjenje zločina.
Međutim, suprotno stavovima u slučaju ''Perišić'', sud je, naime, u slučaju ''Tejlor'' zaključio da je taj afrički diktator, inače prvi je šef države poslije Drugog svjetskog rata kojeg je osudio međunarodni sud za ratne zločine, omogućio ''ključnu pomoć'' pobunjenicima u Sierra Leoneu tokom građanskog rata, jer im je doturao oružje koje je prethodno kupovao u Južnoafričkoj republici, te da je, s tim u vezi, itekako kriv za poticanje i pomaganje ratnih zločina za vrijeme građanskoga rata, odnosno za ubistva, silovanja, regrutaciju djece, stavljanje žena u seksualno ropstvo i drugih zločina tokom ratova u Liberiji i Siera Leoneu '90-tih godina u kojima je ubijeno 250.000 ljudi.
''Žalbeno Vijeće Specijalnog tribunal za Siera Leone u predmetu ''Čarls Tejlor'', koje je potvrdilo presudu protiv bivšeg predsjednika Liberije optuženog za pomaganje u zločinima, dobacilo je nove standarde koji su uvođeni ove godine u Haškom tribunalu (ICTY) pod pokroviteljstvom predsjednika suda Teodora Merona. U slučaju ''Tejlor'', petero članova Žalbenog vijeća smatra da za presudu za ''aiding and abetting'' (pomaganje i podržavanje) treba dokazivati ''substantial impact'' (znatan utjecaj) u zločinima, a ne tzv. ''specific direction'' (konkretno usmjerenje) što je ICTY uveo u slučaju ''Perišić''. Jer, kriteriji je to koji je Sudsko vijeće primjenjivalo kasnije u prvostepenoj presudi Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću'', pojašnjava Hartman.
Iako smatra da je prerano za traženje revizije odluke ICTY u slučaju ''Perišić'', na čemu insistira bošnjački oficir za vezu sa Haškim tribunalom Amir Ahmić, odluka Specijalnog suda za Sierra Leone da se ne primjenjuje Meronova praksa, po Hartman, je vrlo važna.
''Jer, pravni presedani postaju novi princip u međunarodnom pravu ako su potvrđeni od strane drugih Tribunala i počnju se primjenjivati svugdje kao prihvaćena nova pravila. Nova pravila igre u ICTY nisu prihvaćena. To je vrlo važni prvi korak ka njihovom konačnom odbacivanju'', rekla je.
Možemo, tvrdi nekadašnja glasnogovornica Haškog tužilaštva, očekivati da će ICTY reći kako je iznad Specijalnog suda za Siera Leone koji je mješovit tribunal. On je, naime, sastavu pravnog sistema Siera Leonea, slično kao Odjel za ratne zločine Sud BiH, iako je Specijalni sud za Siera Leone osnovan, kao i ICTY, Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
''Činjenica je, ipak, da postoji jasna podjela u međunarodnom pravnom svijetu. Meronova nova pravila igre su pod upitnikom ne samo van ICTY nego i unutra samog ICTY, gdje kriterij ''konkretne usmjerenosti'' (specific direction) nikad nije jednoglasno prihvaćen dok njegovo odbacivanje jednoglasno presuđeno od drugog sudskog organa'', zaključila je.
Apelaciono vijeće Haškog tribunala je 28. februara poništilo presudu kojom je Perišić proglašen krivim za pomaganje i podržavanje zločina počinjenih u Sarajevu i Srebrenici.
