Postojeći Zakon sadrži samo jednu zakonsku normu u članu 78, koja je po stavu ove dvioje organizacije diskriminatorna i isključiva jer osobi s invaliditetom omogućava da glasa uz pomoć asistenta, ali ne predviđa obavezu prilagođavanja izbornog mjesta i procesa glasanja. Pored toga ovakvom odredbom se krši osnovno načelo: tajnost glasanja.
- Osobe s invaliditetom u Crnoj Gori svakodnevno nailaze na prepreke koje sredina i društvo postavlja pred njih. Uprkos tome što je Crna Gora demokratsko društvo koje teži vladavini prava i principima ravnopravnosti i jednakosti, još nijesu stvoreni uslovi za ravnopravan položaj i tretman pojedinih kategorija naših građana, kao što su npr. osobe s invaliditetom. Prije svega, arhitektonska pristupačnost mnogih objekata i institucija je djelimična ili ne postoji, što onemogućava osobe koje koriste invalidska kolica ili se otežano kreću da koriste sadržaje i usluge te ustanove. Osim toga, za osobe (potpuno ili djelimično) oštećenog vida i sluha ne postoje servisi podrške (gestovni tumači, dostupna formati, informacije i sl.) koji bi im omogućili izjednačene pozicije sa drugima. Osobe s ivaliditetom još nijesu dovoljno aktivne i angažovane u društvenom, pa tako ni političkom životu, uprkos dobroj zakonskoj regulativi. Jedno od osnovnih prava osoba s invaliditetom je pravo na samostalni život i uključenost u lokalnu zajednicu i učešće u političkom i javnom životu. Ova prava bi trebalo osobama s invaliditetom da osiguraju širok dijapazon ostvarivanja i uživanja ljudskih prava i sloboda, kao što je pravo na samostalno i tajno glasanje, odnosno u širem smislu pravo da osoba s invaliditetom bira i da bude birana. U praksi osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti pravo glasa ravnopravno sa drugima, pa je narušena tajnost glasanja, kao osnovno od principa biračkog prava. S obzirom na to, veliki broj osoba s invaliditetom ne ostvaruju svoje biračko pravo – navodi se u saopštenju iz UMUCG.
