Taj dan se obilježava od 28. septembra 2002. godine, a u Crnoj Gori prvi put.
Član Savjeta Agencije, Radenko Lacmanović kazao je da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama usvojen u julu prošle godine.
Njegova primjena je kratko ali, kako je rekao, dragocjeno iskustvo.
„Glavne novine Zakona su uvođenje nezavisnog organa koji odlučuje u drugom stepenu, proaktivno objavljivanje informacija, kao i precizan preovlađujući javni interes, obaveznost testa štetnost i znatno kraći rokovi za odlučivanje u drugom stepenu“, pojasnio je Lacmanović.
Za nešto više od sedam mjesci, kazao je, Savjet je postupao po 403 žalbe i svaka je riješena.
„Broj riješenih predmeta pokazuje ne samo da smo ažurni već i da se razlikujemo od sličnih organa i institucija. Od tih žalbi Savjet je usvojio njih 295, djelimično sedam, odbacio jednu a zaključkom obustavio 54. Odbijeno je 46 žalbi, odnosno oko deset odsto od ukupno podnijetih“, naveo je Lacmanović.
Prema njegovim riječima, na rješenja Savjeta izjavljeno je 38 tužbi.
„Iz dosadašnje prakse nedvosmisleno se izvlači zaključak da prvostepeni organi zanemaruju zakonsku obavezu vršenja testa štetnosti prilikom rješavanja o zahtjevu za slobodan pristup informacijama. Evidentirani su pokušaji prilikom ograničavanja pristupa informaciji ili njenom dijelu pravdanja takve odluke ugovorima ili nekim zakonskim rješenjima“, kazao je Lacmanović.
On je rekao da su žalbe na rješenja prvostepenih organa uglavnom podnosile nevladine organizacije, a znatno manje građani ili novinari.
„Moramo konstatovati da su mnogi zanemarili obavezu sačinjavanja i objavljivanja vodiča za slobodan pristup informacijama i njegovog ažuriranja. Poseban kvalitet Zakona je to što nijedan zaposleni ne može biti pozvan na odgovornost zbog objelodanjivanja informacija od preovlađujućeg interesa“, kazao je Lacmanović.
Predsjednik Savjeta, Šefko Crnovršanin, rekao je da u vrijeme ekonomske krize građani imaju pravo da znaju kako se njhov novac troši i da im te informacije treba dati.
U toku rada, kazao je on, dobili su mnogo predmeta gdje organi vlasti nijesu odlučili po zahtjevima i podnijete su žalbe za ćutanje o informacijama.
On je najavio da će Agencija, vjerovatno u narednom priodu ministarstvima predložiti da izmjene i dopune Zakon, „iako smatramo da je kvalitetan i dobar“.
„Rokovi od 15 dana su kratki za odlučivanje a Agencija se kažnjava prekršajno određenim iznosima ako ne odluči u određenom roku i dostavi rješenje“, obrazložio je Crnovršanin, precizirajući da je to njegov, a ne stav AZLP.
