Porto Montenegro je ove godine posjetilo oko 780.000 turista, a uplovilo je 1.680 jahti. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine u marinu su uplovile 744 jahte. Plovila su se u prosjeku zadržavala 33 dana, a najduža jahta usidrena bila je EOS duga 93 metra. Svi ovi događaji privukli su značajno interesovanje domaćih i stranih medija, pa se o Porto Montenegru i Crnoj Gori pisalo u najeminentnijim časopisima - od Kine i Tajvana, preko centralne Evrope, do Amerike, kaže za Portal Analitika Predrag Jelušić, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.
Sa njim smo razgovarali povodom Svjetskog dana turizma, koji se danas obilježava, a čija je ovogodišnja tema „Turizam i voda – Sačuvati zajedničku budućnost“ povezuje dva značajna segmenta na koje se odnose aktivnosti tog ministarstva.
I upravo je marina u Tivtu izuzetan, pozitivan primjer turističke valorizacije voda, i to po najvišim svjetskim standardima.
- Uvjereni smo da Porto Montenegro na pravi način reprezentuje Crnu Goru, prvenstveno kao destinaciju nautičkog turizma, ali i više od toga – dodaje Jelušić, naglašavajući da bi i Marina Bar trebalo da ima isti razvojni put. Međutim, o tome će se razgovarati tek nakon što Vlada i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva razriješe trenutno neizvijesnu situaciju oko privatizacije ove marine.
Crna Gora još nema mogućnosti da izmjeri koliko svake godine zarađuje od turista koji borave u našoj zemlji, makar samo na nekoliko sati. Kada je riječ o onima koji kruzerima dolaze u Kotor, Jelušić kaže da je samo ove godine grad zaradio150.000 eura od obavezne izletničke takste. No, dodaje kako to nije jedini način na koji Kotor može da prihoduje, jer se turistima nude brojni organizovani obilasci znamenitosti Starog grada i drugih mjesta Kotorskog zaliva.
Kada je riječ o zaštićenim prirodnim resursima, prije svega nacionalnim parkovima i kanjonu rijeke Tare, državni sekretar smatra da je vrijeme da se redefiniše odnos prema njima.
- Svjedoci smo da broj posjeta nacionalnim parkovima raste i možda je vrijeme da se za određene zone, gdje se uočava potencijalni rizik od negativnih uticaja, urade analize kapaciteta nosivosti i definišu mjere koje će osigurati njihovu održivu valorizaciju.
Da je broj turista ove godine veći, potvrđuju i podaci o potrošnji vode u šest primorskih opština, koji su od ovog ljeta objedinjeni Regionalnim vodovodom.
- U avgustu 2013. godine transportovana je do sada rekordna količina vode od 719 litara u sekundi, što je za oko 14 odsto više u odnosu na dosadašnjim maksimum, zabilježen u istom periodu u prethodnoj godini – navodi Jelušić i dodaje da je sada prioritet da se gubici na mreži u svim crnogorskim opštinama u potpunosti eliminišu.
ANALITIKA: Izletnici sa kruzera koji dolaze u Kotor brojniji su svake godine. Međutim, prihod od njihove posjete se u najvećem dijelu svodi na izletničku taksu. Da li postoji mogućnost da ovaj vid turizma donosi veće prihode?
JELUŠIĆ: Od januara do septembra ove godine, pomorskim putem je u Crnu Goru preko Luke Kotor doputovalo više od 150.000 turista. Svi posjetioci koji dolaze u Kotor kruzerima, plaćaju izletničku taksu u iznosu od jednog eura po osobi. Kotor je grad bogate istorije i tradicije, i turistima je na raspolaganju mogućnost obilaska Starog grada sa katedralama i crkvama, Perasta, Risna, ostrva Gospa od Škrpjela, tvrđave San Đovani, Pomorskog muzeja. Od prošle godine u ponudi je i panoramsko razgledanje grada otvorenim autobusima, s posjetama Perastu i Risnu. Na info punktu Turističke organizacije, ispred Starog grada, turisti mogu dobiti informacije o znamenitostima i prevozu do susjednih mjesta, gdje dobijaju i besplatnu mapu grada. Uz to, u starom gradu postoji bogata vanpansionska ponuda sa mnoštvom restorana. Dakle, sve navedeno otvara mogućnost za uvećanje prihoda od turista s kruzera i, uopšte, svih turista koji posjećuju Kotor.
ANALITIKA: Porto Montenegro se dokazuje kao izuzetan poslovni potez, jer u Tivat privlači i visokoplatežne nautičke turiste i investitore. Na koji način je Crna Gora osjetila dobrobiti ove već popularne marine?
JELUŠIĆ: O značaju Porto Montenegra za Crnu Goru kao destinaciju dovoljno govore podaci da ga je do sada, tokom 2013. godine, posjetilo oko 780.000 turista, a uplovilo je 1.680 jahti. Poređenja radi, u istom periodu prošle godine u marinu su uplovile 744 jahte. Plovila su se u prosjeku zadržavala 33 dana, a najduža jahta usidrena ove godine u marini, bila je EOS duga 93 metra. Ovo ljeto u Porto Montenegru obilježili su i mnogobrojni događaji, poput otvaranja podmornice „Heroj“, izložbe sa 106 originalnih djela, među kojima su i ona Roja Lihtenštajna i Endija Vorhola, jedinstveni lifestyle-a događaj „24 sata elegancije“, koji je okupio kolekcionare vintage automobila, predstavljanja makete prve prestižne Mercedes Benz jahte, dužine 14 metara, čija će matična luka biti upravo Porto Montenegro, kao i kolekcije luksuznog nakita „The Adriatic“ američkog brenda „Misahara“... Svi ovi događaji značajno su privukli pažnju domaćih i stranih medija, pa se o Porto Montenegru i Crnoj Gori pisalo u najeminentnijim časopisima - od Kine i Tajvana, preko Centralne Evrope, do Amerike. Uvjereni smo da Porto Montenegro na pravi način reprezentuje Crnu Goru, prvenstveno kao destinaciju nautičkog turizma, ali i više od toga.
ANALITIKA: Ne možemo se pohvaliti da je i marina u Luci Bar na pravi način valorizovana. Da li je njena prodaja bila pogrešan potez i na koji način treba razvijati nautički turizam na tom dijelu obale?
JELUŠIĆ: Po pitanju privatizacije Marine Bar, Vlada će se izjasniti u narednom periodu, a resorno Ministarstvo saobraćaja i pomorstva prati privatizaciju ovog preduzeća. Naravno, bilo bi mnogo bolje da se projekat Marina Bar razvija kao što je to slučaj sa Porto Montenegrom - ne samo za Bar, već i za cijelu Crnu Goru.
ANALITIKA: Rijeke i jezera u pet nacionalnih parkova, kao i kanjon rijeke Tare, koji pripada prirodnoj baštini UNESCO-a, zvanično su pod visokim stepenom zaštite. Ali, svjedoci smo nebrige za te resurse zarad prihoda od turizma. Da li je moguće - i na koji način - sačuvati zaštićene oblasti od lošeg uticaja turizma?
JELUŠIĆ: Usmjerenost turizma na principe održivog razvoja traži adekvatne okvire, da bi se izbjeglo da potencijalni negativni uticaj turističkih inicijativa ugrozi prirodne resurse i osnovu za budući razvoj Crne Gore i turizma, kao glavnog stuba privrednog rasta. U svim nacionalnim parkovima urađeno je zoniranje čiji je cilj, pored ostalog, da se definiše namjena određenog prostora, režim korišćenja i ciljevi koji se žele postići. Tako postoje zone sa strogim režimom zaštite, gdje nijesu dozvoljene posjete turista. Svakako, svjedoci smo da broj posjeta nacionalnim parkovima raste i možda je vrijeme da se za neke nacionalne parkove, za određene zone gdje se uočava potencijalni rizik od negativnih uticaja, urade analize kapaciteta nosivosti i definišu mjere koje će osigurati njihovu održivu valorizaciju.
ANALITIKA: Što će u narednom periodu biti ključni argumenti Crne Gore u privlačenju turista sa novih tržišta, ali i u značajnijem povećanju broja onih koji kod nas dolaze iz zemalja Centralne i Zapadne Evrope?
JELUŠIĆ: Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kao resorno, posvećeno je svim aktivnostima koje su prepoznate kao značajne za dalje unaprjeđenje turističke ponude Crne Gore, a samim tim i povećanje turističke posjete i prihoda od turizma. Shodno našim naporima da unaprijedimo turistički proizvod Crne Gore, usvojen je i Akcioni plan za pripremu turističkih sezona - Agenda reformi u oblasti turizma – kojim je definisan niz prioriteta. Jedan od njih je unaprjeđenje svih oblika dostupnosti, s posebnim osvrtom na aviodostupnost i dostupnost Crne Gore s mora, u cilju njenog približavanja veoma bitnim emitivnim tržištima – Centralnoj i Zapadnoj Evropi, kao i Skandinaviji, jer je riječ o turistima za koje je karakteristično da putuju tokom cijele godine. Na aviodostupnosti se jako puno radilo, pa je prema statistikama Aerodroma Crne Gore u prvih osam mjeseci 2013. godine broj putnika uvećan je za 15,6 odsto. Napomene radi, u 2013. godini uvedeni su letovi prvog niskobudžetnog avioprevoznika, irskog Ryanair-a, a započete su i značajnije aktivnosti povratka turista sa njemačkog tržišta kroz saradnju sa kompanijama Airberlin i Condor. Na tome ćemo dalje intenzivno raditi.
Dostupnost s mora je i dalje na nižem nivou, ali ohrabruje podatak da je u prvih osam mjeseci 2013. godine samo preko lučkih graničnih prelaza u Crnu Goru ušlo 181.580 turista. U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, sprovode se brojne aktivnosti na popularizaciji destinacije, i to kroz učešće na velikim sajmovima, organizaciju kampanje u poznatim medijima poput Daily Mail-a, Financial Times-a i New York Times-a. U periodu pred nama cilj nam je da unaprijedimo kongresni i vjerski turizam. Kad je riječ o turizmu u prirodi, čini se da naši nacionalni parkovi svakim danom postaju sve značajniji segment ponude, o čemu dovoljno govore statistike o posjećenosti Nacionalnih parkova. U prvih osam mjeseci posjetilo ih je 157.316 turista, što je povećanje od 19,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Što se tiče daljih aktivnosti, u ovom dijelu planiramo da pojačamo promotivne aktivnosti, naročito na onlajn promociji.
ANALITIKA: U ovom trenutku, skoro cijeli primorski pojas povezan je regionalnim vodovodom. Što to znači za žitelje tih oblasti i njihove goste?
JELUŠIĆ: Zahvaljujući uspješno realizovanoj inicijativi, uz veliko zalaganje rukovodstava opština Tivat i Herceg Novi, te javnih preduzeća koja upravljaju i lokalnim vodovodima, uz monitoring Ministarstva održivog razvoja i turizma i Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, prvi put je svih šest opština Crnogorskog primorja spojeno na regionalni sistem vodosnabdijevanja. U avgustu 2013. godine transportovana je do sada rekordna količina vode od 719 litara u sekundi, što je za oko 14 odsto više u odnosu na do sada maksimalnu količinu zabilježenu u istom periodu u prethodnoj godini, kada je isporučeno maksimalnih 630 l/s.
Cijenim da je konstantan rast potrošnje vode kroz Regionalni vodovod još jedan relevantan pokazatelj da je tekuća turistička sezona nadmašila prethodnu, te da se odluka Vlade Crne Gore da se izgradi ovaj sistem pokazala kao krucijalna za nesmetan i ubrzan razvoj turističke privrede na Crnogorskom primorju. Iako je njegova izgradnja bila jedna od najvećih infrastrukturnih ulaganja u Crnoj Gori, često zaboravljamo razloge koji su prethodili samoj investiciji. Ne mogu a da se ne zapitam šta bi bilo za turističku privredu i njen razvoj da u ovom trenutku nemamo regionalni vodovod i na koji način bi obezbijedili opštinama onaj maksimalni dotok vode kada je to najpotrebnije. Crna Gora je ozbiljna turistička destinacija i Vlada Crne Gore veoma svjesno projektuje infrastrukturne kapacitete, koji moraju da zadovolje potrebe špica turističke sezone, i to u periodu dana kada je potrošnja maksimalna.
ANALITIKA: Da li je Crnoj Gori potrebna izgradnja akumulacija radi izjednačavanja vodnih bilansa, kako predlažu renomirani stručnjaci?
JELUŠIĆ: Tema izgradnje vodnih akumulacija radi izjednačavanja vodnih bilansa je izuzetno kompleksna da bi se konačan odgovor dao bez sprovođenja obimnih studija. Ono što u ovom trenutku možemo reći je da, ipak, sve opštine u Crnoj Gori imaju dovoljne količine pitke vode koja se transportuje do gradskih sistema. Nažalost, gradske mreže u svim opštinama su daleko od zavidnog nivoa i pred nama je period kada se moramo fokusirati na investicije koje bi omogućile da se voda koja je dopremljena do gradske mreže dopremi i do svakog potrošača. Dakle, da se posvetimo sanaciji gubitaka u mreži, kako bi osigurali redovno vodosnabdijevanje, a istovremeno omogućili finansijsku održivost lokalnih vodovodnih preduzeća.
Naglasio bih da postoji i problem vodosnabdijevanja ruralnih područja kojima, po pravilu, nedostaje kako pitka, tako i voda za navodnjavanje. Ovo nije problem specifičan samo za nas, već i za mnogo razvijenije države. Smatram da njemu treba prići tako da se u budućnosti sagleda mogućnost obnove irigacione mreže tamo gdje je ona nekad i postojala, poput Bjelopavlićke ravnice, kao i izgradnje nove infrastrukture koja će podspješiti razvoj poljoprivrede. Kao što sam već rekao, ovo podrazumijeva uključivanje stručnjaka i izradu studija izvodljivosti, koje bi dale detaljan uvid u održivost pojedinačnih rješenja. Sve ovo je preduslov za razvoj turizma, a uvezivanje poljoprivrede i turizma je naročito važno za naše pozitivne bilanse i razvoj.
Kristina JERKOV
Foto: Privredna komora, TVCG
