Dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora kaže da su pećine prema direktivi EU proglašene za prioritetno stanište, jer su važne za biodiverzitet, a s druge strane ugrožene zbog ogromne gradnje na obali i antropogenog uticaja.
Kada je riječ o izuzetno rijetkoj vrsti morskoj medvjedici, čija pojava prava senzacija, dr Vesna Mačić kaže za Portal Analitika da kod nas jako dugo nije zabilježeno njeno prisustvo.
Sjeća se kaže da iz 1974. godine postoji snimak medvjedice koja je kod Herceg Novog uhvaćena i čak ubijena.
„Od tada nemamo zvanične podatke da je viđena, ali ima priča da su je ribari primjetili. Naravno, bez fotografija to uzimamo sa izvjesnom rezervom, kaže Mačić.
Ona objašnjava da je riječ o izuzetno rijetkoj životinji i zato ne čudi što kada je primjete to postaje prava senzacija.
U Hrvatskoj je jako dugo niko nije vidio, a posljednjih par godina bilo je nekoliko prijava da je viđena čak sa mladuncima, što raduje sve koji rade na zaštiti te vrste.
„Morska medvjedica traži specifična staništa, potebne su joj pećine i to one koje imaju unutra malu plažu na kojoj može da se odmori. To su sisari koji traže mir, a mi sada imamo uzurpiranu obalu i one jednostavno gube staništa. Inače su malobrojne i traže posebno mirna mjesta. U Hrvatskoj takvih mjesta ima mnogo više, njihova je obala velika, i najvjervatnije je to razlog što je tamo primjećena. Takođe, medvjedica ima u Albaniji i Grčkoj, i zato ih vjerovatno ima i kod nas. One sigurno ovuda prolaze jer preplivavaju ogromna rastojanja i moguće je da se kod nas odmaraju“, kaže Mačić.
Sagovornica Portala Analitika naglašava da je interes istraživača da što više ljudi sazna o medvjedici i da, ukoliko je primjeti, fotografiše. Važno je, kaže, da znaju da kada je vide da joj se previše ne približavaju, što isto važi i za delfine i kornjače. Bitno nam je da imamo informacije, ali da životinje ne budu ugrožene prisustvom čovjeka.
Mačić naglašava da je za istraživače bilo važno da obiđu teren od Plantamuna do rta Arze, da vide koliko ima pećina, i do sada su, kaže, obišli samo one kojima se vidi ulaz sa mora.
-Za istraživanje pod morem nam treba mnogo više vremena, ljudi i novca. Planirano je da potez od Plantamuna do Bigove bude zaštićena zona u moru. Posebno je važno da na takvim mjestima znamo što imamo, a u uvali Trašte postoje takođe pećine zanimljive za istraživače, sa malim plažama. Problem je što se tamo gradi intenzivno i što će ta staništa biti uništena, kaže Mačić.
Ona ističe da će podatke sa terena sistematizovati i predati Agenciji za životnu sredinu, a pripremiće se i kratke brošure o pećinama i medvjedicama. Ove brošure će biti distribuirane prije svega u opštinama Kotor, Tivat i Herceg Novi, jer je istraživanje rađeno u tim opštinama.
Nadamo se da je ovo samo početak jednog većeg istraživanja morskih pećina i da će biti nastavljeno u ovom kao i u drugim područjima naše obale, kaže dr Vesna Mačić.
U istraživanju su učestvovali Aliki Panou i Luigi Bundone iz NVO Archipelagos iz Grčke i Dušan Varda iz NVO MedCEM iz Crne Gore.
Naša sagovornica na kraju napominje da zahvalnost duguju firmi Jugopetrol Kotor, koja je finansirala istraživanje morskih pećina.
S.K.
