Skupština danas na vanrednoj sjednici razmatra set predloga zakona o pravosuđu i tužilaštvu.
„Treba napraviti ključni iskorak i očistiti tužilaštvo od korumpiranih tužilaca kao i pravosuđe. Nema bogatih tužilaca i bogatog sudije, a da nije sumnjiv na korupciju“, rekao je Medojević.
Da bi se došlo do rezultata, smatra Medojević, potreban je dogovor ali i mirna transformacija vlasti.
„DF traži opšti reizbor tužilaca i sudija i da se provjeri imovinsko stanje tužilaca“, rekao je Medojević.
On je ocijenio da zakon nije dobar jer, smatra, nema antikorupcijskih mehanizama. „Kako mislite da se tužilaštvo bori protiv korupcije ako u Zakonu o tužilaštvu nema antkokrupcijkih mehanizama“, upitao je Medojević.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Miodrag Vuković je upozorio Medojevića da ne šalje poruke koje obeshrabruju građane zbog njegovih informacija.
„Ova kuća ima problema, ova kuća ima temelje, i mi koji ozbiljno radimo da ti temlji postanu čvrsti smo svjesni da je ta kuća sklona padu, zato što u ovoj zemlji postoje oni koji joj ne dozvoljavaju da ima ispravne afere“, kazao je on.
Vuković je, govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu, ocijenio da je bilo potrebno da su omogućili da rokovi budu malo duži.
„Bilo je to potrebno iz razloga što je Vlada podnijela vrlo težak zadatak, da upodobi postojeći Zakon Ustavnim amandmanima, 190 članova je napadnuto sa 90 novim rješenja u tom Zakonu. Nije to mali posao“, rekao je on.
Vuković je kazao da je bilo potrebno da su imali vremena i za javnu raspravu, navodeći da im je za vrijeme rada na izmjenama zakona stiglo dosta komentara stručnog karaktera da neko rješenje zakona nije dobro i da je trebalo da bude drugačije.
„Izdignimo se iznad svega toga i pokušajmo da napravijmo ovaj zakon takvim da će se mijenjati loša praksa u tužilačkoj organizaciji, i sva ova četiri zakona u profesionalnom sistemu ove države“, poručio je Vuković.
Poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović podsjetio je na neke od najvažnijih odredbi tog zakona, navodeći da se prvi put Ustavom garantuje stalnost tužilačke funkcije, osim kada se prvi put bira, kao i da će sada Skupština birati samo Vrhovnog državnog tužioca, i to dvotrećinskom većinom, a ostale tužioce Tužilački savjet.
»Najviše nedoumica i najburniju reakciju izazvao je predlog da se ide na opšti izbor svih nosilaca tužilačke funkcije. Mislim da to nosi određeni rizik, ali činjenjica je da će ih predlagati i birati kolege, osim VDT-a«, rekao je on.
Kaluđerović je naveo da u SNP-u nisu zadovoljni što nije nije ispoštovana preporuka Venecijanske komisije da u Tužilačkom savjetu bude paritet članova savjeta iz reda nosilaca tužilačke funkcije i onih koji to nisu.
»Vlada je predložila 6:5 u korist nosilaca tužilačke funkcije, a mi smo amandmanskim djelovanjem predložili da odnos bude 5:5 i išli korak dalje da se određenim normama i preciziranjem jasno traži da iz određenih nivoa tužilaštva može biti jedan član Savjeta«, rekao je on.
Kaluđerović je kazao da se mandat specijalnog tužioca ne može vezivati za donošenje posebnog zakona, već za određeni rok od izbora VDT-a, koji ga predlaže.
Poslanik Socijaldemokratske parije Rifat Rastoder kazao je da je za SDP taj predlog zakona najsporniji iz seta zakona i da bi tražili njegovo povlačenje, da nije kratkih rokova za koje su i sami glasali kako bi pomogli kompromis.
»Najspornija je ustavna utemeljenost pojedinih rješenja, i pitanje da li je moguće sa ovim zakonom obezbijediti valjan kontinuitet funkcionisanja Tužilaštva u narednoj godini, kako ne bi bilo u v.d. stanju«, kazao je on.
Rastoder je rekao da se boji da sa ovim zakonom postoji situacija da je Tužilaštvo već godinu van funkcije,«a to ne bi bilo dobro, posebno u ovom periodu i zbog onog što nam predstoji u narednoj godini«.
Rastoder je kazao da je sporno to što se za sve tužioce pretpostavlja pet godina iskustva, a da je kod Sudskog savjeta taj uslov samo za sudije osnovnog suda.
On je kazao da o tom predlogu zakona treba dalje razgovarati i da se nada da će se doći do nekih unapređenja.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, rekla je da će Crna Gora dobiti državnog tužioca kojeg će izabrati i opozicija i „da ga će ga čekati veliki broj poslova koji su se za 24 godine nagomila“.
„Istražiće se afere Snimak, Telekom i Listing, slučajevi političke korupcije kao i privatizacije će se bolje sagledavati, pokrenuće se krivični postupci i riješiće se pitanje krađe struje iz KAP-a“, kazala je ona.
Pozitivna očekuje, dodala je Jasavić, da se državni tužilac pozabavi izvještajem Državne revizirske institucije oko garancija i da će tužilaštvo pokrenutu krivičnu odgovornost za nedavno trovanje građana Berana.
Poslanik Bošnjačke stranke Kemal Zoronjić, kazao je da je zadovoljan što se izmjenama i dopunama Zakona o džavnom tužilaštvu predviđa i zastupljenost manjinskih naroda.
Zoronjić je naveo da „hoće da vjeruje da će se novim načinom biranja Vrhovnog državnog tužioca doći do dokaza o ratnim zločnima iz bliske prošlosti što bi vratilo povjerenje manjina u ovu grane valsti“.
Predstavnik albanskih partija Genci Nimanbegu, rekao je da nije lako sprovesti u djelo normu koja podrazumijeva proporcionalnu zastupljenost manjinskih naroda. „Ali postoji bojazan zbog rokova do kada bi se ta zastupljenost mogla izvršiti, ali to nije lak mehanizam za donijeti“.
Ministar pravde Duško Marković kazao je da je činjenica da ima razloga za zadovoljstvo zbog urađenog posla u oblasti ustavnih izmjena, navodeći da poslanici kada se sastanu nijesu u stanju to da prihvate.
»U EU se kaže da su crnogorski parlament i društvo obezbijedili najveću političku doslednost, usvajajući ustavne amandmane konsezusom i da je to trenutno najveći kapital države i njenih institucija«, rekao je on.
Marković je kazao da iz Medojevićevog izlaganja proizilazi da je ta političa i pravna pobjeda najveća podvala crnogorskim građanima.«I da je ona opstrukcija pobjede njegove stranke na izborima«.
»Mislim da su usvojeni Ustavni amandmani ugaoni kamen ove kuće, a ne antena koja se krivi. To ne znači da ćemo imati kvalitetnu kuću, ako joj svi na krov slažemo kamenje a ne cigle«, rekao je on.
Marković je kazao da Crna Gora ima problema sa kriminalom i korupcijom, neprofesionalnim i nezrelim institucijama, ali da je država u procesu integracija u EU i da je blizu članstva u NATO.
»Tačno je da je ovaj zakon trebao da sadrži mnogo više stvari i detalja, ali vi ste izglasali rok od 45 dana. A ovaj zakon je zahtijevao možda i dva mjeseva javne rasprave. Ova rešenja su implementacija ustavnih amandmana sa ciljem stvaranja uslova da ova institucija funkciuoniše«, rekao je on, navodeći da dvotrećinski model izbora VDT-a dovoljno o tome govori.
