Skupština danas na vanrednoj sjednici razmatra set predloga zakona o pravosuđu i tužilaštvu, koji su usklađeni sa izmjenama Ustava, a nakon rasprave o predlozima zakona o Sudskom savjetu i sudovima, raspravljalo se o Ustavnom sudu.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Milorad Vuletić je rekao da ima dilemu kakav je radno-pravni status sadašnjeg saziva sudija Ustavnog suda s obzirom na to da, kako je naveo, nije mijenjan član Ustava kojim se propisuje razlog za prestanak funkciuje tim sudijama.
“Šta se dešava sa sudijama koji su tek započeli devetogodišnji mandat, da li postoji prelazno rješenje, a ako ne da li se na ovakav način ugrožava pravno načelo da se Ustav ne može deroggirati zakonom”, upitao je Vuletić.
On je ocijenio da su ponuđena rješenja ipak, uz neke sitnije amandmanske korekcije, u cjelosti korespondiraju sa amandmanskim izmjenama Ustava pa će ih, kako je kazao, poslanici DPS-a podržati.
Goran Danilović iz Demokratskog fronta rekao je da će, u komunikaciji sa kolegama, podržati one amandmane koji će potpuno i do kraja osmisliti predloge zakona i neće tražiti dodatna tumačenja koja bi mogla biti proizvoljna.
On je naveo da se moglo utvrditi da, ako ne prođe godišnji izvještaj, oni koji su vinovnici takvog izvještaja ne mogu nadati napredovanju u službi.
Danilović je poručio da su zainteresovani da, bez obzira na to što su bili vrlo uzdržani kad je u pitanju obim i kvalitet ustavnih promjena, ne dozvole da ovakvo stanje dugo potraje, pod izgovorom da je stvar nedovršena.
Polanik Socijalističke narodne partije (SNP), Neven Gošović, rekao je da je Ustavni sud najnefikasniji u Crnoj Gori.
„To je sud koji godinama ne odlučuje o predlozima za ocjenu ustavnosti nekog zakona ili po ustavnoj žalbi i ne može imati povjerenje javnosti“, kazao je on.
Karakter odluka Ustavnog suda, dodao je Gošović, zahtijeva temeljnu obradu predmeta, sprovođenje odgovarajućeg postupka i objektivno odlučivanje, što kako je naveo, može trajati mjesecima i godinama.
Gošović je kazao da je SNP podnijela amandman kojim se propsisuje da se u roku od godinu od pokretanja postupka moraju donijeti odluke i da se broj sudija poveća sa sedam na devet, i da je neshvatljivo zašto je to odbijeno. Prema njegovim riječima, Ustavni sud odlučuje u slučajevima povreda ljudskih prava i sloboda nakon što se iscrpe sva djelotvorna pravna sredstva i da kao takav treba da bude uspješna zamjena za Evropski sud za ljudska prava.
„Taj cilj nije ostvaren jer ustavna žalba u Crnoj Gori nije djelotvorno pravno sredstvo“, rekao je Gošović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić kazala je da je Ustavni sud do sada bio udarna pesnica DPS-a, ali da nova zakanska rješenja donose novu postavku. “Neće više predsjednik države, a potpredsjednik DPS-a, u ime te partije određivati ko će biti u tom sudu”.
Ona je navela da će Pozitivna predložiti da Vlada kroz član deset, ne bude u mogućnosti da sakrije sve što nije korektno radila za 24 godine.
“Ne mislimo da treba brisati član u vezi nastalih pravnih praznina. Jer kad počne da funkcioniše Ustavni sud, biće dosta pravnih praznina, kada se neustavnim budu proglašivali zakoni na Ustavnom sudu”, rekla je Jasavić. Prema njenim riječima, Vlada već 24 godine gazi Ustav i suprotno njemu organizuje vlast i osniva organizaciju državne uprave.
»Član 24 zakona o državnoj Upravi je nešto što će napasti Pozitivna. Mi ćemo tražiti da se taj član nađe na Ustavnoom sudu, i ako on bude proglašen neustavnim , a mi vjerujemo da hoće, kompletna Vlada parališe svoj rad, jer na osnovu njega organizueje vlast«, rekla je Jasavić.
Vlada je, kako je dodala, preko 50 puta za 24 godine mijenjala tu Uredbu, suprotnu Ustavu, jer to treba da radi parlament. Poslanik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder kazao je da postoji neujednačenost principa i kriterijuma u izradi tog seta zakona.
»Sporna je i ustavna utemeljenost oba ova predloga zakona. Kod ovog o Ustavnom sudu ima utemeljenosti u ustavnom zakonu«, rekao je on.
Rastoder je pojasnio da je greškom bilo objavljeno da predlog zakona o Ustavnom sudu nije na Odboru za politički sistem i pravosuđe dobio potrebnu većinu-»Jeste, odnosom 5:4, ali je bilo dosta spornih detalja«.
»Pitali smo zašto se insistira na ovoliko predlagača koliko se bira, i zašto se ne ostavlja mogućnost izbora«, naveo je on.
Rastoder je kazao da imaju primjedbi na predlog zakona ali da se nada da će on moći da se unaprijedi.
Predstavnik kluba manjinskih partija, Genci Nimanbegu, kazao je da je proteklih godina uticaj političkih partija na sudstvo i tužilaštvo bio veliki, i da su Ustavne promjene korak ka tome da se to stanje počne mijenjati.
On je ocijenio da je dobra novina u Predlogu zakona o Ustavnom sudu da se pokuša obezbijediti srazmjerna zastupljenost manjinskih naroda u pravosuđu, navodeći da postoji bojazan, jer u zakonu nije riješeno ko će usaglasiti zastupljenost manjinskih naroda.
Nimanbegu je kazao da će glasati za taj zakon zbog toga što predviđa ponovni izbor svih sudija Ustavnog suda, dodajući da smatra da je Crnoj Gori potrebna kvalitetna lustracija pravosudnih i tužilačkih organa.
Ministar pravde Duško Marković kazao je da u Vladi o kritikama ne brinu puno, već da predlažu rješenja koja su najbolja i koja su u skladu sa ustavnim promjenama.
»Javna politika je nasloženiji proces za jednu državu. Ovi zakoni su jedna od najkomlikovanijih politika koje uređujemo u ovoj oblasti. I ako neko misli da za 20 dana možemo tako kompleksnu oblast kvalitetno obraditi, postavljajući pitanje jesmo li rekli pet godina ili deset, sedam ili tri dana, to je bježanje od suštine«, rekao je on.
Marković je kazao da ne treba stvoriti uslove da u pravnom sistemu postoji pravna praznina, navodeći da nijedna država ne smije dozvoliti da dođe do poremećaja u njenom pravnom poretku.
»Mi ne smijemo dozvoliti u slučajevima kad Ustavni sud procijeni, dozvoliti da se dešavaju strukturne promjene, rizične po društvo u pravnom segmentu. I zato je ta norma takva, za nju smo konsultovali ugledne pravnike iz Savjeta Evrope, i mi je nećemo brisati«, rekao je on.
Marković je kazao da u vezi sa aspektom mandata postojećih sudija, nije bilo izbora.
»U Ustavnom zakonu se kaže da će se zakon o ustavnom sudu uskladiti sa amandmanima u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. To smo uradili sa zakašnjenjem od devet dana«, rekao je on.
Prema njegovim riječima, javni poziv za izbor svih sudija stavnih sudija Ustavnog suda, raspisaće se u roku od 30 dana od dana usklađivanja propisa iz stava 1.
»I tu nema mjesta tumačenju, samo primjeni. Da li je ovo ustavno ili nije,nemojte pitati mene, već Ustavni sud«, rekao je Marković, navodeći da smatra da su ispoštovani ustavni amandmani.
Potpredsjednik parlamenta Željko Šturanović kazao je da će poslanici danas završiti raspravu u načelu o setu zakona o pravosuđu i tužilaštvu, a da će se poslnici o njima glasati sjutra, nakon što nadležni odbori razmotre podnesene amandmane.
On je kazao da je do sada pristiglo 35 amandmana.
