Ministar Marković kazao je da je vladavina prava uslov ukupnog napretka Crne Gore, ne samo u oblasti pravosuđa.
- Ministarstvo je izradilo četiri zakona, i tražilo ustavnim zakonima da budu duži rokovi za implemetaciju. Nismo naišli na razumijevanje, to je bio ozbiljan ograničavajući faktor za najbolje predloge - rekao je Marković, navodeći da rok od 20 dana nije dovoljan da se kvalitetno posveti rješenjima.
Marković je naveo da su ponudili moguća rješenja, i da su spremni da budu konstruktivni za sve što se danas čuje na raspravi.
- Nismo mogli bolje u ovako kratkom roku, i zato možda neka rješenja nisu moguća i adekvatna i zato ćemo raditi na njihovom popravljanju danas. Možda ovo nije dobro, a vi ćete danas odlučiti o tome - rekao je ministar.
Marković kazao da je za neka rješenja bilo potrebno organizovati i javne rasprave, što nije učinjeno.
Miodrag Vuković iz Demokratske partije socijalista (DPS) ocijenio je da nije tačno da su u vladajućoj koaliciji, posebno u DPS-u i Vladi, razvlačili postupak, insistirali da se stvari rastežu, odlažu „i time prikrivali nedostatak političke volje da se suočimo sa obavezom bavljenja osjetljivim pitanjima”.
Vuković je kazao da ih kritikuju oni koji bi da zadrže postojeće stvari, oni koji nijesu zadovoljni ustavnim amandmanima.
- Ako hoćemo da budemo ozbiljni, završimo danas posao. Nijesam čuo nijedan konkretan predlog, nemam ga u pisanoj formi kao amandman, da bi se naš klub o tome izjašnjavao - rekao je Vuković.
Poslanik Demokratskog fronta Milan Knežević kazao je da u toj stranci smatraju da su predložene izmjene zakona samo kozmetičke promjene zbog evropskog štrika, kao i da su izuzetno pogodne za propagadnu o inetgracijama a da zapravo neće doći do promjena.
On je kazao da je ministar Marković imao drugačiji stav, jer je akcionim planom za poglavlje 23 predviđeno da „ovo o čemu danas govorimo bude završeno do oktobra naredne godine”.
On je dodao da su sve rasprave o sudstvu, policiji i tužilaštvu, kao Bermudski trougao - da su se u njemu izgubili i oni koji tu rade oni koji su došli da traže i sprovode pravdu.
Knežević je rekao da smatra da treba podići rok da se sudije koje se biraju za Sudski savjet biraju sa deset godina radnog iskustva, i da je malo pet, »nemojte da se vježbaju u Sudskom savjetu«, kao i da za ugledne pravnike treba podići granicu na 15 godina.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Snežana Jonica poručila je Markoviću da način na koji su predložene neke norme govori o tome da ne žele kroz zakon da sprovedu ustavne amandmane na način da budu jasni i dovedu do onog što je svima bio cilj kad su glasali ustavne promjene.
Iz te stranke će predložiti brisanje norme da sudija koji se bira iz redova osnovnih sudija u Sudski savjet ne može biti biran ako nema pet godina iskustva.
Jonica je navela da se predsjednik Vrhovnog suda bira dvotrećinskom podrškom članova Sudskog savjeta, na predlog opšte sjednice Vrhovnog suda.
- Red je bio da obavežemo opštu sjednicu Vrhovnog suda da predog za predsjednika utvrdi dvotrećinskom većinom, istom kojom će ga birati posle toga Sudski savjet, i da to uradi na tajnom glasanju, kako bi obezbijedili da ta volja, koja je sad ostavljena samo sudijama, bude iskaz iskrene volje najvećeg broja sudija i onih koji sjede u Vrhovnom sudu - dodala je Jonica.
