Svijet

Šta je CIA znala o ratu u BiH?

21bic
P
riznavanje bivših jugoslovenskih republika od strane Njemačke i nekih evropskih država moglo bi da izazove rat u BiH i ohrabri podjele zemlje između Hrvatske i Srbije - navodi se u dokumentu CIA od 19. decembra 1991. godine o procjenama budućih kretanja u Jugoslaviji i BiH, pišu Nezavisne novine.

Šta je CIA znala o ratu u BiH?
Portal AnalitikaIzvor

CIA je objavila oko 300 dokumenata iz perioda 1991. - 1995., koji se najvećim dijelom odnose na ratove u Hrvatskoj i BiH.
Bil Klinton, bivši američki predsjednik, je najavio da će početkom oktobra povodom objave ovih dokumenata organizovati i okrugli sto.

U dokumentima s kraja 1991. godine vidi se američka neodlučna pozicija da li priznati nezavisnost Slovenije i Hrvatske, jer su, s jedne strane, vjerovali da bi priznanje moglo izazvati rat, a nepriznanje uvjerenje kod evropskih država da se drže po strani u rastućoj krizi.

U dokumentu od 19. decembra, kao najvjerojatniji scenarij za BiH su "rasprostranjeno nasilje i građanski sukob".

"Odluka Njemačke i drugih zemalja Evropske zajednice o priznanju nezavisnosti jugoslovenskih republika će vjerojatno izazvati Srbe i Hrvate (u BiH) da srpska i hrvatska područja priključe Srbiji i Hrvatskoj", navodi se u procjeni.

Kao najpozitivniji scenarijo, odnosno scenarijo s najmanje nasilja, u CIA vidi da vlast u BiH preuzmu umjerene snage koje će kroz pregovore podijeliti BiH i dijelove priključiti Srbiji i Hrvatskoj, a da bi se muslimani mogli ili priključili Hrvatskoj ili bi osnovali islamsku državu od onoga što ostane, pišu Nezavisne novine.

"Perspektiva za BiH izgleda dosta tmurno, čak i ako se Srbija i Hrvatska dogovore. Obavještajni podaci pokazuju da su i Slobodan Milošević i Franjo Tuđman spremni za priključenje dijelova BiH njihovim teritorijima. Šta više, izvještaji pokazuju da su njih dvojica cijelo vrijeme u kontaktu usprkos  sukobima. Ljetos je Tuđman njemačkim političarima rekao da je BiH apsurdno prevelika i da je on spreman za podjelu", navodi CIA.

 

Zanimljiva je njihova tvrdnja da se Alija Izetbegović, koga su 1991. zvali "umjerenim muslimanom", 1995. zalagao za islamsku državu u BiH i da nije bio voljan da prihvati komplikovanu multietničku BiH u kojoj bi sve strane morale međusobno dijeliti moć.

Procijenili su da Slobodan Milošević neće braniti Banjaluku ako bi ona pala u ruke hrvatsko-muslimanskih snaga, kako je napisano u dokumentu od 21. septembar 1995. godine.

Kako je navedeno, bili su iznenađeni nedostatkom reakcije Beograda na akciju hrvatske vojske "Oluja".

Izvor:rtcg.rs

 

 

Portal Analitika