Na Zemlji su sniježne linije tipično visinske granice nakon kojih opadajuća temperatura pretvaraja atmosfersku vlagu u snijeg. Na sličan način se sniježne linije formiraju oko mladih zvijezda u dalekim i hladnim djelovima diskova u kojima nastaju solarni sistemi. Zavisno od udaljenosti od zvijezde različiti egzotični molekuli mogu se smrznuti i pretvoriti u snijeg.
Vodeni led zamrzne se prvi, nakon čega se u koncentričnim kružnicama zamrzavaju ostali gasovi kao na primjer ugljen-dioksid, metan i ugljen-monoksid, stvarajući inje zrnca prašine, što čini sastavni dio planeta i kometa.
ALMA je uočila nikad dosad viđen CO snijeg oko TW Hydrae, mlade zvijezde 175 svjetlosnih godina udaljene od Zemlje. Astronomi vjeruju kako taj nastajući solarni sistem posjeduje brojne karakteristike koje je naš vlastiti Sunčev sistem imao kada je bio star nekoliko miliona godina.
„ALMA je dala prve stvarne slike sniježne linije oko mlade zvijezde, što je vrlo uzbudljivo zbog onog što nam govori o vrlo ranom razdoblju u istoriji našeg Sunčevog sistema,“ rekao je Čunhua Kui, istraživač pri Harvard-Smitsonijan Centru za astrofiziku koji je vodio međunarodni tim s Karin Oberg, naučnicom pri Univerzitetu Harvard i Virdžinija.
„Sada lakše možemo uočiti skrivene detalje o zamrznutim spoljašnjim djelovima drugog solarnog sistema, vrlo sličnog našem, kada je bio manje od 10 miliona godina star,“ rekao je Kui.
Sniježne linije do sada su detektovane samo na osnovu spektralne analize; nikada snimljene direktno, tako da njihove precizne lokacije i dosezi nijesu mogli biti određeni.
To je zato što se sniježne linije stvaraju isključivo u relativno uskoj centralnoj zoni protoplanetarnog diska. Iznad i ispod te zone zvijezdino zračenje drži gasove toplima, sprečavajući formiranje leda. Samo uz izolatorski efekat gušće prašine i gasa u centralnoj ravni diska temperature mogu dovoljno da opadnu da se CO i ostali gasovi ohlade i smrznu.
Oko zvijezde slične Suncu, vodena sniježna linija bi odgovarala orbiti Jupitera, a CO sniježna linija orbiti Neptuna. Prelaz u CO led bi mogao označavati početnu tačku nakon koje se mogu formirati malena ledena tijela, poput kometa i patuljastih planeta poput Plutona.
Obično bi ova spoljna količina gasa sprečavala astronome da provire unutar diska gdje je gas smrznut. „Bilo bi to kao da tražite malu, sunčanu tačku skrivenu u gustoj magli,“ rekla je Oberg.
B92
