On je ranije ocijenio da se ustavnim izmjenama koje predviđaju da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamenru dvotrećinskom većinom, gubi se samostalnost i nezavisnost tog suda i on se stavlja pod direktan uticaj Skupštine.
Latković smatra da bi raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda, bez prethodnog utvrđivanja ustavnog razloga za prestanak te funkcije ili razrješenje sudija i o tome obavještavanja Skupštine, predstavljalo bi pravno nasilje.
Latković je u izjavi dostavljenoj agenciji MINA naveo da je shodno Poslovniku Ustavnog suda zahtijevao sam hitno zakazivanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o radu i postupanju Suda nakon donošenja Amandmana na Ustav i, kako je rekao, neustavne odredbe člana pet Ustavnog zakona za sprovođenje tih amandmana.
On je rekao da je tražio hitno zakazivanje sjednicie i radi utvrđivanja ispunjenosti uslova za prestanak funkcije ili razrješenja predsjednika i sudija Ustavnog suda.
Latković je tražio sjednicu suda i radi donošenja Odluke o hitnom rješavanju inicijative advokata Orla Markovića o saglasnosti člana pet stav 2 Ustavnog zakona za sprovođenje Amandmanaod na Ustav Crne Gore sa članom 154 Ustava.
Sjednica je održana 12. septembra, kako tvrdi, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore i Poslovniku Ustavnog suda – bez prisustva javnosti, bez vođenja zapisnika i bez upoznavanja javnosti o zauzetim stavovima, pa u suštini kao i da nije održana.
“Nakon iscrpne rasprave pristupilo se glasanju o tome da li predmetnu inicijativu advokata Markovića treba uzeti u hitno razmatranje na javnoj raspravi. Troje sudija glasalo je za, a troje protiv”, kazao je Latković.
Nakon glasanja, dodao je, predsjednik Suda prekinuo je sjednicu i zakazao nastavak za utorak, 17. septembra u deset sati. “Međutim, u zakazano vrijeme nije se pojavio ni predsjednik ni dvoje sudija koji su glasali protiv predloga”.
Laković navodi da ovakva “igranka” predsjednika i dvoje sudija Ustavnog suda za javnost možda i ne bi bila interesantna da ne implicira na zaključak da od danas ustavnost i zakonitost u Crnoj Gori nema ko da štiti.
“Jer je ostala bez zaštite Ustavnog suda čime je ozbiljno ugrožen pravni sistem i poredak, vladavina prava i stvoreni uslovi za sprovođenje pravnog nasilja i diktature političkih partija u zakonodavnoj vlasti nad Ustavnim sudom i pravosuđem, koje je posebno izraženo Amandmanima, Ustavnim zakonom za sprovođenje Amandmana i aktuelnim predlozima zakona o sudovima, tužilaštvu i Ustavnom sudu”, dodao je on.
Prema riječima Latkovića, konačno, od danas, u Ustavnom sudu izvršena je deferencijacija sudija koji se u svom radu prvenstveno motivišu ličnim i partijskim interesima i onih kojima je zaštita profesije, odnosno zaštita ustavnosti i zakonitosti isključivi motiv.
“Kako drugačije shvatiti argumentaciju sudija koji odbijaju da štite ustavnost i zakonitost iz razloga što je to “završena stvar”, “uslov za dalji put u EU” i “da se ne shvati da odluku donose motivisani ličnim interesom” iako im je poznato da Amandmani i Ustavni zakon za sprovođenje Amandmana sadrže pojedine odredbe, odnosno rješenja koja nijesu predlagana od strane Venecijanske komisije, niti predstavljaju evropske standarde, niti preporuke iz Brisela, kako to ovih dana neistinito predstavlja jedan od partijskih lidera”, zaključio je on.
foto: cdm
