Optužnicom se Boljkovac tereti da je od 7. maja do sredine juna 1945. godine u Dugoj Resi, kao šef komisije Odjeljenja zaštite naroda (Ozna) za grad i Kotar Karlovac, pod optužbama da su sarađivali s ustaškim vlastima naredio hapšenje i dovođenje većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta u zatvor u podrumu zgrade Povjereništva Ozne.
Kako je saopštilo tužilaštvo, uhapšeni, šest poznatih i 14 zasad nepoznatih osoba, ispitivani su tokom više dana i potom odvođeni, ubijani i zakopani na predjelu Vidanka Curak, dok se jedan muškarac usprotivio odvođenju, pa je ubijen hicima iz vatrenog oružja kod željezničke pruge u Dugoj Resi.
Mjesec dana uoči parlamentranih izbora krajem 2011, policija je uhapsila Josipa Boljkovca zbog sumnje da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva u maju 1945.
U javnosti se njegovo hapšenje tumačilo kao dio predizborne kampanje Hrvatske demokratske zajednice, koja je tada bila ozbiljno pogođena brojnim aferama poput sudskih postupaka protiv njenog nekadašnjeg čelnika i premijera Iva Sanadera.
Boljkovac je javno podržao tada opozocionu, a danas vladajuću koaliciju lijevog centra na čelu sa Socijaldemokratskom partijom. Poslije njegovog hapšenja, policija je potvrdila da se protiv Boljkovca već dugo vodi istraga, kao i protiv tadašnjeg člana Ozne Josipa Manolića, koji je 90-ih godina bio hrvatski premijer, kao i protiv partizanskog komandanta, generala Rade Bulata.
Boljkovac je više puta u medijima obacio optužbe, navodeći da se istragom protiv njega želi skrenuti pažnja sa važnijih tema u zemlji.
Ustavni sud je krajem 2011. ukinuo odluku zagrebačkog Županijskog suda o pokretanju istrage i određivanju pritvora protiv Boljkovca zbog sumnje da je počinio ratni zločin 1945.
Index.hr
