On je rekao da je prije toga rad Komisije bio obilježen stalnom opstrukcijom, nacionalističkom retorikom članova koji predstavljaju crnogorski jezik, čija je ilustracija stav jednog od njih da oni „neće da uče Andrića“.
"Način na koji je došlo do političkog dogovora i, još više, izbjegavanje da se on sprovede pokazuju da nema političke volje da se otkloni diskriminacija govornika srpskog jezika. Riječ je o sistemskom i masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava", rekao je Radonjić agenciji MINA.
Radonjić je kazao da je teško reći kakvo je faktično stanje u školama, odnosno da li se poštuje dogovor da se kao nastavni predmet upisuje predmet Crnogorski – srpski, bosanski, hrvatski?
"I sami nastavnici se nalaze u teškoj situaciji, jer rade bez zvanično usvojenog programa, bez udžbenika koji bi proizašli iz tog programa, pod pritiskom, manje ili više otvorenim, da rade nešto što je u suprotnosti sa osnovnim pravilima sopstvene struke", rekao je Radonjić.
Prema njegovim riječima, jezik male, ekstremističke grupe i pravopis koji niko i ne upotrebljava pokušavaju se nametnuti svima, a prije svega govornicima srpskog jezika, koji predstavljaju najbrojniju jezičku zajednicu u Crnoj Gori.
Radonjić je ocijenio da je odgovornost zbog takvog stanja prije svega na vlasti, a posebno na Ministarstvu prosvjete koje je trebalo da sprovede politički dogovor.
On smatra i da ne malu odgovornost imaju i institucije građanskog društva, mediji i nevladine organizacije.
Radonjić je rekao da je indikativno da brojne, veoma prisutne i uticajne nevladine organizacije koje se bave ljudskim pravima, i koje su veoma osjetljive na prava minornih grupa, ne osjećaju potrebu da u izvještajima i nastupima pomenu govornike srpskog jezika i gaženje njihovih ljudskih prava kakvo ne postoji nigdje u Evropi.
On je kazao da je način na koji je ovaj problem predstavljen u javnosti veoma često obilježen, kako je naveo, glumljenim sljepilom koje je zapravo saučesništvo u diskriminaciji.
"Pitajte organizacije koje se zalažu, kako kažu, za „građansko obrazovanje“, koji pokreću „građanske inicijative“, koji se bore za „prava mladih“, „pravnu državu“ i sl, da li i građani koji govore srpski i njihova djeca treba da imaju ikakva prava, recimo pravo da se školuju na svom jeziku. Neka samo ne kažu da su sad preča neka poglavlja u pregovorima sa EU, jer se ta poglavlja upravo tiču ljudskih prava", rekao je Radonjić.
Prema njegovim riječima, slično je i sa mnogim „nezavisnim“ medijima i „građanski orijentisanim“ intelektualcima koji nalaze zamjerke vlasti skoro u svim oblastima, samo ne u toj.
