Upitana da li smatra da je Crna Gora uradila dovoljno da otvori poglavlja 23 i 24, Đurović je ocijenila da prebacivanje odgovornosti ili kritike sa Skupštine na Vladu, i obratno, u ovom momentu nije potrebno.
“Crna Gora, kao država, uradila je dovoljno da ide dalje u proces pregovora i prihvati izazove transparentnog dijaloga i monitoringa u dva najteža poglavlja posvećena ispunjavanju političkih, pravnih i administrativnih kriterijuma pristupanja”, rekla je Đurović agenciji MINA.
Ona smatra da se ne smije zaboraviti da je Crna Gora prva zemlja regiona koja je otvorila pregovore po znatno zahtjevnijim pravilima, gdje nije bilo naučenih lekcija i prethodnih iskustava, i obavezala se na ispunjavanje znatno više uslova da bi pregovori dobili na dinamici.
“Sam analitički pregled zakondavstva počeo je prije zvaničnog otvaranja pregovora i trajao je 15 mjeseci. Javnost ga je doživljavala kao tehnički, ali se on ipak značajno raširio po crnogorskim insitucijama, angažovao naše ograničene administrativne kapacitete i tražio rad i posvećenost ključih ljudi u radnim grupama”, pojasnila je ona.
Prema njenim riječima, nova iskustva bila su i kroz uključivanje predstavnika nevladinih organizacija i akademije u radne grupe.
Đurović je podsjetila da su se, istovremeno, radili sse detaljni akcioni planovi za sprovođenje mjera u poglavljima pravosuđa i osnovnih prava, kao i pravde, slobode i bezbjednosti.
Početkom avgusta, dodala je, EK je detaljno pregledala akcione planove, pocjenila mjerila koja Crna Gora namjerava da sprovede kako bi odgovorila na preporuke iz njihovog novembarskog izvještaja o ovim poglavljima, pa je na bazi sveukupne ocjene podnijela Savjetu svoj izvještaj kojim je preporučila da se ta dva ključna poglavlja za političko-pravne kriterijume pristupanja Uniji – otvore sa Crnom Gorom.
“Očekuje se da države članice to podrže na sljedećoj sjednici Savjeta, čime bi se do kraja godine sprovele sve procedure i donijela odluka, tj. stekli se uslovi za ostvaranje poglavlja 23 i 24”, pojasnila je Đurović.
Kako je rekla, monitoring će biti veoma zahtjevan. “Na Crnoj Gori je da u narednim godinama primijeni mjere iz akcionih planova, uz redovnu polugodišnju kontrolu iz Brisela”, rekla je Đurović.
Ona je podsjetila da su u međuvremenu, dva takozvana laka poglavlja o nauci i istraživanju i obrazovanju i kulturi, gdje nema mnogo evropskih propisa sa kojima se usklađujemo, otvorena i istoga dana privremeno zatvorena.
“Svi izazovi u vođenju politike naučno-istraživačkog rada, inovacija, a posebno obarazovne politike u oblasti visokog obrazovanja, ostali su nam da ih, sami, na najbolji mogući način, rješavamo `u kući`”, navela je Đurović.
Prema njenim riječima, prvu polovinu ove godine i Komisija je provela radno, kada je pristupanje Crne Gore u pitanju, pa je pripremila već 13 izvještaja o usklađenosti crnogorskih propisa, od potrebnih 33.
“Što znači da bi se, neka od tih poglavlja, uskoro mogla i otvoriti, kao što su, na primjer, Poglavlje o industrijskoj politici i preduzetništvu, Pravo privrednih društava ili Carinska unija. To će biti moguće, ako planirana dinamika otvaranja poglavlja vladavine prava bude išla svojom dinamikom”, kazala je Đurović.
Ona, dodala je, nije saglasna sa ocjenom da Crna Gora nije učinila dovoljno na svojoj pripremi za dalji proces pregovora.
“Mislim da je učinila izuzetan napor da odradi ono što se od nje očekivalo u ovoj fazi. U svijetlu novih okolnosti, koju prate dinamični politički dijalozi u zemlji, i još dinamičniji izazovi u ekonomiji, i kod nas i u Evropskoj uniji – Crna Gora drži dobar integracioni kurs”, poručila je ona.
Podsjećajući na hrvatska iskustva, Đurović je rekla da je, na primjer, u junu 2007. godine, gotovo tri godine nakon otvaranja pregovora, Hrvatska imala otvorenih čak 20 pregovaračkih poglavlja, jer nije imala uslov obaveznog otvaranja poglavlja 23 i 24, ali je istovremeno, zbog različitih uzroka, imala samo dva pregovaračka poglavlja, 25 i 26, zatvorena.
“Tek od francuskog predsjedavanja u drugoj polovini 2008. godine, otvaraju se u kratkom roku sva preostala poglavlja i počinje dinamično zatvaranje pojedinih poglavlja. A takozvna najteža poglavlja (23 i 24) otvorena su među poslednjima, zajedno sa najtežim ekonomskim poglavljem – 8, Konkurencija i državna pomoć”, precizirala je ona.
Upitana da li smatra da će Evropska komisija (EK) u izvještaju o napretku imati u vidu nedavne napade na novinare i optužbe nekadašnjeg policijskog funkcionera Brajuška Brajuškovića o postojanju “crnih trojki”, ona je rekla da je finalna verzija izvještaja o progresu pripremljena.
Đurović je kazala da ne očekuje detaljniji izvještavanje, s obzirom na izvještajni period na koji se dokument odnosi, ali da se, kako je rekla, određene kritičke ocjene svakako mogu naći u izvještaju.
“Mislim da se kroz akcione planove za poglavlja 23 i 24 i njihovo brzo otvaranje, može mnogo detaljnije voditi dijalog o svim navedenim temama, tako da je zajednički interes da nas Unija podrži na našem daljem integracionom putu i donese odluku o otvaranju sljedećih poglavlja po očekivanoj dinamici”, rekla je ona.
Đurović smatra da će i u slučaju Crne Gore državna pomoć biti jedno od najtežih ekonomskih poglavlja za pregovaranje, dok će uz to i poglavlja vladavine prava biti stalno otvorena.
“Istovremeno, i Srbija uskoro startuje sa analitičkim pregledom svojih propisa, što će dodatno povećati pažnju javnosti u zemljama regiona na proces integracija i političke i ekonomske izazove pregovora. To će biti stimulativno za sve zemlje, da drže korak i ispunjavaju preuzetih obaveza, kako bi i same demokratske i ekonomske reforme bile brže i efikasnije”, rekla je ona.
Upitana da li bi Gora i Srbija u isto vrijeme mogle da završe pregovore i pridruže se Uniji istovremeno, Đurović je rekla da je prerano za projekcije o završetku pregovora i dinamici ostvarivanja punopravnog članstva.
“S jedne strane, činjenica je da je državna administracija u Srbiji znatno brojnija i solidno organizovana za proces pregovora, ali sa druge strane ima, pored poglavlja 23 i 24 već definisanu važnu temu u poglavlju 35 (ostala pitanja) a to je praćenje procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine”, kazala je ona.
Prema riječima Đurović, svaka zemlja, na putu integracija, imaće već prepoznate, ali i čitav niz nekih novih izazova, posebno kada se počnu uključivati osjetljiva ekonomska pitanja.
“Ono što je nesporno, jeste činjenica ja je pozitivna konkurencija regiona, svakako više nego dobrodošla za sve zemlje. Možemo i učiti jedni od drugih, a možemo se i pomagati. Cilj nam je isti”, poručila je Đurović.
