Iz Pozitivne podsjećaju da je Zakon o zaštiti kulturnih dobara, koji je stupio na snagu 13. avgusta 2010. propisao je rok od tri godine da se revalorizuju, odnosno prevrednuju već popisana kulturna dobra. Dok taj proces ne bude završen, nemoguce je napraviti validan registar kulturnih dobara. To znaci da od 21. avgusta ove godine Crna Gora nema formalno-pravno nijedno kulturno dobro registrovano u skladu sa Zakonom.
"U razvijenim demokratijama bi ovakav podatak značio i ostavku ministra. Međutim, mi imamo slučaj potpunog ignorisanja alarmantnog stanja od strane resornog ministra, ukoliko je uopšte i svjestan koliko je ovo velik problem kako za kulturnu baštinu, tako i za kulturne poslenike", kažu u Pozitivnoj.
Kako navode, "dok druge države na svojoj kulturnoj baštini koncipiraju čak i svoje turističke kapacitete, čelni ljudi ministarstva bez ikakve koncepcije formiraju preglomazne i neefikasne radne gurpe, koje su pravljene na pogrešan način, jer stručnjacima koji su u njih uključene ne pružaju mogućnost da na valjan način dovrše posao koji im je delegiran. Tako imamo apsurdnu situaciju da stručnjacima administrativni lavirint ne omogućava da budu efikasni i da do kraja rade svoj posao".
U Pozitivnoj smatraju da je, kako bi se ovakva situacija prevazišla, nužno formirati tim od najviše desetak stručnjaka koji će na profesionalan način i uz primjenu savremene tehnologije obraditi posao revalorizacije i dalje moći da završe proces kreirenja registra kulturnih dobara u skladu sa Zakonom, kako bi Crna Gora imala zakonski tretman svog nacionalnog blaga. Novca, na osnovu podjele honorara čelnim ljudima, očigledno ima, samo ga treba usmjeriti u dobrom pravcu, navodi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu Pozitivne Crne Gore dostavljenom
Portalu Analitika.
