Bivši crnogorski šef diplomatije Branko Lukovac ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da je, nakon što je Damask prihvatio ruski prijedlog da se zalihe hemijskog oružja koje ima Sirija stave pod međunarodnu kontrolu, moguće i mirno rješenje sirijske krize.
Lukovac kaže da je potencijalna američka intervencija veoma opasna, jer bi mogla da bude uvod u širi konflikt koji bi mogao da „zapali“ Bliski istok te izazove čak i vojni američko-ruski sukob. Zato Lukovac smatra da je ruska inicijativa u stvari bila olakšanje za američkog predsjednika.
- Američki predsjednik Obama jedva je dočekao informaciju da su Sirijci prihvatili rusku inicijativu. Ukoliko bi se to stvarno desilo i sprovelo na terenu, Obami bi taj scenario dobrodošlo da se „okane“ od vojne intervencije i da se iskoristi zajednički interes za proces nalaženja političkog rješenja u Siriji, kazao je Lukovac za Portal Analitika.
Govoreći o poziciji Crne Gore kada je u pitanju Sirija, Lukovac je kazao da bi zvanična Podgorica trebalo da se zalaže za mirno rješenje sirijske krize.
- Crna Gora ima najmanje razloga da zagovara upotrebu vojne sile u Siriji; to je i dominantan stav u Evropskoj uniji, rekao je Lukovac.
ANALITIKA: Američki predsjednik Barak Obama izjavio da je moguće da neće doći do napada na Siriju ako njen lider Asad prihvati i sprovede ruski prijedlog da se zalihe hemijskog oružja koje ima Sirija stave pod međunarodnu kontrolu. Da li je to mjera kompromisa kojim bi se mogla izbjeći američka intervencija u Siriji?
LUKOVAC: Apsolutno. Barak Obama je predsjednik koji je jako puno učinio da se američke trupe povuku iz Iraka, kao i u skoroj budućnosti iz Avganistana. I ovaj put je - u jednoj izuzetno teškoj političkoj situaciji - povukao mudar potez.
Obamina najava je nova odstupnica, druga nakon njegove odluke da američki Kongres odluči o vojnoj intervenciji. Očigledno je da je Obama jedva dočekao informaciju da su Sirijci prihvatili rusku inicijativu da se hemijsko oružje, koje se u velikim količinama nalazi u Siriji u vladinim skladištima, stavi pod međunarodnu kontrolu ili čak kako predlaže Generalni sekretar UN i da se u potpunosti uništi.
Ukoliko bi se to stvarno desilo na terenu, Obami bi taj scenario dobrodošao da se „okane“ od vojne intervencije i da se iskoristi zajednički interes za proces nalaženja političkog rješenja u Siriji. Iskreno se nadam da nakon posljednjih inicijativa - da do vojne intervencije u Siriji neće doći.
ANALITIKA: Mnogi analitičari sadašnju situaciju u Siriji upoređuju sa onom u Bosni i Hercegovini 1995. godine…
LUKOVAC: U pravu su. Ne treba zaboraviti da je Amerika u sličnoj poziciji u kojoj je bila 1995. godine kada je njena intervencija u Bosni i Hercegovini dovela do mirovnog sporazuma u Dejtonu i kraja četvorogodišnjeg krvavog rata sa velikim brojem civilnih žrtva.
ANALITIKA: Ukoliko do intervencije ipak dođe, da li američki predsjednik mnogo rizikuje imajući u vidu da nema podršku tradicionalnih saveznika (Britanije i Njemačke), podršku NATO kao i odluku Savjeta Bezbjednosti Ujedinjenih nacija?
LUKOVAC: Naravno da mnogo rizikuje. Narod Sirije je mnogo propatio već do sada, zbog uplitanja regionalnih činilaca, kao i međunarodnih faktora uključujući i velike sile - SAD i Rusiju. Oni mogu da se bore za neke svoje interese preko grbače sirijskog naroda. Već do sada je, kao posljedicu tog uplitanja, sirijski narod platio veliku cijenu. Preko 100 hiljada žrtava, dva miliona izbjeglih i preko četiri miliona raseljenih Sirijaca.
Mislim da vojna intervencija SAD nosi veliku opasnost da se u sukob uvuku susjedne zemlje, pa i region u jedan širi konflikt.
ANALITIKA: Da li je sada realna podrška Kongresa SAD napadu SAD na Siriju?
LUKOVAC: Vidjećemo šta će se desiti. Ta rasprava bi trebalo da traje nekoliko dana i pratiće se i sama situacija na terenu. Iskreno se nadam da je Obama - time što je ranije tražio saglasnost američkog Kongresa već napravio odstupnicu i nadam se da neće dobiti podršku na Kongresu, bez obzira što ga to može koštati ugleda kao predsjednika.
ANALITIKA: Ruski predsjednik Vladimir Putin je na zasijedanju G 20 najavio pomoć Siriji. Da li to znači da potencijalna američka intervencija u Siriji može izazvati čak i vojni američko-ruski sukob?
LUKOVAC: Da, moguće je! To su sve rizici koji idu u prilog tezi da taj sukob ne može da se vremenski ograniči na dva ili tri dana, dvije ili tri nedelje ili dva ili tri mjeseca, kao i samo u vojnom smislu na upotrebu aviona odnosno bombardovanje ciljeva u Siriji. Taj bi sukob nosio veliki rizik i da se „prelije“ i da involvira druge regionalne činioce.
Znamo da Izrael dugo vremena zagovara vojnu intervenciju u Iranu, koji je solidaran sa Sirijom. Dakle, rat može da krene od Sirije pa da se „prelije“ na
ANALITIKA: Kakvi bi u vojnom smislu bili dometi intervencije u Siriji, odnosno da li bi poremetili odnos snaga u korist opozicije, a protiv Asadovog režima?
LUKOVAC: Ako bi ipak došlo do vojne akcije ona bi imala dva cilja: da se onemogući Asad da eventualno koristi hemijsko oružje, jer Sirija ima jednu od najvećih zaliha hemijskog oružja uopšte. Dakle, cilj je da se neutrališe Sirija u smislu kapaciteta da koristi hemijsko oružje.
Ali, paralelno sa tim, uvjeren sam da bi i cilj intervencije bio da se Asad jednostavno ukloni sa vlasti. Treba ukazati da će - ukoliko Kongres odobri vojnu intervenciju u Siriji - vrlo vjerovatno zabraniti i prisustvo kopnenih američkih snaga. Ne treba zaboraviti i da mnogi sumnjaju da je čak i Al Kaida umiješana u borbe protiv Asada. Vjerovatno bi sa tom intervencijom išlo i značajno naoružavanje kao podrška raznim opozicionim snagama i grupama koje se bore protiv Asadovog režima.
ANALITIKA: Šta bi to onda značilo?
LUKOVAC: To bi onda značilo proširivanje sukoba i uvlačenje regionalnigh sila, prije svega Izraela i Turske u taj konflikt. Amerika bi u tom ratu angažovala svoje prijatelje i zemlje koje nijesu naklonjene sirjskom režimu. U svakom slučaju to bi doveo do podizanja nivoa involviranja velikih sila, prije svega Rusije, a potom Amerike i Francuske na tom području. Bojim se da se to ne bi moglo završiti samo na Siriji, već bi se dalje proširilo i na region, uključujući i rizik intervencije u Iranu a onda to dovodi do nesagledivih rizika i konsekvenci.
Ponavljam, treba težiti mirnom rješenju, a odgovorne za upotrebu hemijskog naoružanja ko god da su, izvesti pred Međunarodni krivični sud.
ANALITIKA: Kako vam se čini pozicija Crne Gore kada je u pitanju sukob u Siriji? Utisak je da naša državna politika u određenoj mjeri zastupa proameričke stavove, pogotovo kada je u pitanju odgovornost Asada za napade hemijskim oružjem.
LUKOVAC: Crna Gora mora zastupati mirno odnosno političko rješenje sirijske krize i ne bi trebalo da zastupa stavove koji bi mogli da budu shvaćeni kao podrška vojnoj intervenciji. Sama Evropska unija je dominantno za mirno rješenje tog problema i Crna Gora ima najmanje razloga da zagovara upotrebu vojne sile u Siriji.
Ponavljam, bilo bi najbolje da se izvrši pritisak od strane velikih sila koje su involvirane i da se traži političko rješenje za sukob koji traje već dvije i po godine i za koji je narod Sirije platio veliku cijenu.
Nenad ZEČEVIĆ
