On je, govoreći na redovnom sastanku Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori, rekao da je uspostavljanje sistema javnih izvršitelja veoma značajno sa aspekta pitanja izvršavanja pravosnažnih sudskih odluka, a time i vladavine prava i pravne sigurnosti u cjelini, javlja Mina.
„U Crnoj Gori imamo preko 15 hiljada pravosnažnih sudskih odluka koje nijesu izvršene. To je najveće opterećenje za pravnu sigurnost u Crnoj Gori. Ako imate pravosnažnu sudsku odluku, a nijeste u stanju da je izvršite onda ona ne postoji u pravnom sistemu, i ne proizvodi svoje posljedice, i stranke u postupku su ugrožene“, smatra Marković.
Prema njegovim riječima, država je usvajanjem amandmana na Ustav u dijelu pravosuđa, stvorila pretpostavke za dalje reformske aktivnosti koje su predviđene akcionim planovima.
„Dvotrećinska podrška ustavnim amandmanima u Skupštini izraz je političke zrelosti naših institucija, koje su pokazale visok stepen odgovornosti kada je riječ o opštem društvenom interesu, a to su evropske integracije i jačanje vladavine prava“, rekao je Marković.
On je ukazao da je Vlada utvrdila predloge sistemskih zakona u oblasti pravosuđa, kojima bi se garantovala veća nezavisnost i efikasnost pravosudnih organa.
„To je na neki način temeljna garancija bolje vladavine prava i veće zaštite interesa građana i svih koji dolaze u Crnu Goru, doprinose ekonomskom i društvenom razvoju i predstavljaju vrlo važne činioce realizacije razvojnih projekata“, smatra Marković.
On je naveo da su ključni reformski ciljevi racionalizacija pravosudne mreže, unaprjeđenje notarijata, uvođenje javnih izvršitelja u pravni sistem Crne Gore, jačanje alternativnog rješavanja sporova i regulisanje lobiranja kao antikorupcijske djelatnosti.
Marković je podsjetio da je Vlada usvojila Analizu za potrebe racionalizacije pravosudne mreže i Analizu mreže organa za prekršaje.
Rezultati Analize su, dodao je, pokazali da racionalizacija postojeće mreže sudova treba da obuhvati normativne tako i institucionalne promjene.
On je kazao da je Crna Gora, uspostavljanjem notasrke službe, odlučila da uspostavi pravnu sigurnost, „koja je osnovna pretpostavka za privredni razvoj i uključivanje u savremene tokove poslovanja“.
Sa druge strane, dodao je, država je uspostavila mehanizme kontrole rada notara, „koji su već rezultirali disciplinskim postupcima, kao i određenim aktivnostima tužilaštva“.
„Notarska služba je u dosadašnjem radu u velikoj mjeri ispunila svrhu zbog koje je uvedena“, kazao je Marković, navodeći da se putem notarske službe uspješno vodi borba protiv pranja novca u onim oblastima za koje su nadležni notari.
On je rekao i da je u toku rad na izmjenama i dopunama Zakona o lobiranju, „kojima će biti precizno definisan pravni okvir za efikasno sprovođenje Zakona o lobiranju, sa ciljem povećanja nivoa transparentnosti rada donosilaca odluka i smanjenja mogućnosti nezakonitog uticaja na donosioce odluka“.
Marković je kazao da sve reformske aktivnosti u oblasti vladavine prava zajedničke strateškim dokumentima za EU i NATO integracije.
On smatra da je članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu jednako važan spoljno-politički prioritet kao članstvo u EU.
„Bezbjednosni aspekt evroatlantskih integracija ključan je, između ostalog, za nove investitore, posebno kada je riječ o sigurnosti njihovog kapitala. Pitanje članstva u NATO nije samo pitanje bezbjednosti, nego i pitanje ukupnog ekonomskog napretka za Crnu Goru“, kazao je Marković.
On očekuje da će naredni samit Alijanse sledeće godine poslati snažnu poruku Crnoj Gori, a možda i uslijediti poziv za članstvo.
„Naravno to ne zavisi samo od nas i od onoga što mi radimo u Crnoj Gori, nego od ukupnih prilika na globalnom nivou.
