- Ukupan broj prijava za registraciju patenta koje je Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore upisao u Registar prijava, od osnivanja do kraja avgusta ove godine, je 1.951 od čega su 1846 strani podnosioci, dok je 105 podnosioca iz Crne Gore. Patent u Crnoj Gori se stiče priznanjem prava od strane Zavoda za intelektualnu svojinu - ispitivanjem prijave patenta koja opisuje pronalazak, rekao je Adžić u intervjuu za Portal Analitika.
Najmlađa, ali veoma značajna crnogorska institucija na čijem je čelu Adžić, po slovu novog zakona, ne obavlja više zaštitu oznake geografskog porijekla domaćih prehrambenih proizvoda i pića, već je to prešlo u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Direktor Adžić kaže da je Crna Gora u ovoj oblasti zaokružila zakonsku regulativu.
- Crna Gora ima moderne i jasne propise u oblasti zaštite intelektualne svojine, koji su gotovo u potpunosti usklađeni sa evropskim. Treba dodatno raditi na podizanju svijesti kod šire javnosti o značaju i potrebi zaštite ovih prava, istakao je Adžić.
ANALITIKA: Pljevaljska opština u saradnji sa Udruženjem proizvođača sira odradila je zahtjevan posao na pripremi dokumentacije koja treba da dokaže specifičnost tog proizvoda i kandiduje ga za dobijanje oznake geografskog porijekla. Da li imate podatke koliko je crnogorskih proizvođača zatražilo dobijanje oznake geografskog porijekla?
ADŽIĆ: U skladu sa propisima, Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore je još 2010. godine, obnovio svojstvo ovlašćenih korisnika geografske oznake „Njeguška pršuta“ na pet godina - za tri nosioca u Crnoj Gori.
Međutim, novim Zakonom o oznakama porijekla geografskim oznakama i oznakama garantovano tradicionalnih specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, sticanje, pravna zaštita i ostvarivanje prava na geografsku oznaku i oznaku porijekla za poljoprivredne i prehrambene proizvode je prešlo u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Takođe, sticanje, pravna zaštita i ostvarivanje prava na geografsku oznaku i oznaku porijekla za vina i alkoholna pića su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja u skladu sa Zakonom o vinu i Zakonom o alkoholnim pićima. Postupak zaštite oznaka za ostale proizvode i usluge u nadležnosti je Zavoda za intelektualnu kao što su recimo čipka, ćilimi i slično.
Da istaknem, Crna Gora je stvorila neophodan zakonodavni okvir za zaštitu proizvoda sa geografskim porijeklom. Zakonom o oznakama geografskog porijekla i Pravilnikom o postupku za priznanje oznake geografskog porijekla i priznanju statusa ovlašćenog korisnika oznake geografskog porijekla, uređen je način sticanja, pravna zaštita i ostvarivanje prava u korišćenju oznaka geografskog porijekla. Takođe, Vlada Crne Gore je donijela Uredbu o obezbjeđivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine kojom je obezbijedila primjenu prava iz oblasti intelektualne svojine registrovanih u Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije i Crne Gore odnosno Zavodu za intelektualnu svojinu Srbije.
ANALITIKA: Institucija na čijem ste čelu vrši postupak priznanja žiga. Koliko je proizvođača zatražilo od vaše institucije priznanje žiga? Koja je, ukratko, procedura za dobijanje žiga?
ADŽIĆ: Zavodu za intelektualnu svojinu je podnijeto ukupno 12.544 zahtjeva za priznanje žiga. Od tog broja, za prenos stečenih prava na žig u bivšem Zavodu je bilo ukupno 8.500 nosilaca prava, dok je za registraciju žiga bilo 4044 nosilaca prijave, od čega je stranih nosilaca prijava oko 80 odsto. S druge strane, podnijeto je 20.000 međunarodnih zahtjeva za priznanje žiga prema Birou Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu u Ženevi. Postupak priznanja žiga je upravni postupak. Na sva procesna pitanja, ako Zakonom o žigu nije uređeno drugačije, primjenjuju se odredbe Zakona o opštem upravnom postupku. Zavod je na web stranici postavio nacionalne i međunarodne propise koji uređuju oblast žigova, Pravilnik sa obrascima i Priručnik za ispitivanje žigova.
ANALITIKA: Koje benefite donosi dobijanje žiga? Kolika je realna opasnost da vlasnici izgube neke svoje brendove zbog neažurnosti u zaštiti žiga?
ADŽIĆ: Pravna zaštita znaka žigom - nudi brojne koristi za njegovog vlasnika. To je, prije svega, isključivo pravo da svojim zaštićenim žigom obilježava svoju robu ili uslugu u prometu na teritoriji zemlje u kojoj je zaštita priznata. Tu je, takođe, isključivo pravo vlasnika da svim drugim, zabrani neovlašćeno korišćenje istog ili sličnog znaka za obilježavanje iste ili slične robe ili usluge u prometu. Pored toga, korist je što vlasnici imaju dokaz pred tržišnom inspekcijom ili sudom za vlasništvo nad žigom. Ističem, potrebno je raditi na podizanju svijesti kod šire javnosti o značaju i potrebi zaštite ovih prava.
ANALITIKA: Konkretno, ono što najviše zanima javnost, kako još proizvođač može zaštiti svoj proizvod žigom? Koje vrste zaštite znaka žigom postoje?
ADŽIĆ: Postoje tri alternativna načina zaštite znaka žigom: Nacionalni žig – čija se registracija vrši u Zavodu za intelektualnu svojinu i priznaje se zaštita za teritoriju Crne Gore.
Međunarodni žig – čija se registracija vrši u međunarodnom birou Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu u Ženevi i važi za teritoriju Crne Gore ili neke druge željene zemlje. Ovaj zahtjev se može podnijeti preko Zavoda i u njemu se naznači zemlja za koju se traži zaštita. Zavod vodi upravni postupak za žigove naznačene na Crnu Goru, ispituje apsolutne razloge za registraciju ovih žigova i odlučuje po prigovorima. Od osnivanja Zavoda do danas registrovano je preko 20.000 međunarodnih žigova naznačenih za teritoriju Crne Gore.
Postoji, osim ova dva, i Žig EU - Žig Zajednice (ili Community Trade Mark, skraćeno CTM) koji važi u svim državama članicama Evropske unije a postupak registracije takvog žiga sprovodi Ured za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu (Office for Harmonization in Internal Market -OHIM) sa sjedištem u Alikanteu - Španija. Žig Zajednice važi u Evropskoj uniji kao cjelini. Državljani Crne Gore i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori, mogu Žig Zajednice zaštititi putem međunarodne registracije žigova – i potrebno je navesti da se traži zaštita u Evropskoj uniji.
ANALITIKA: U Crnoj Gori se sada mnogo ne govori o autorskim pravima, pa je ova oblast nepoznanica za širu javnost. Kako i kada autori neke intelektualne svojine stiču autorsko pravo?
ADŽIĆ: Autori stiču autorsko pravo danom nastanka autorskog djela, što znači da se deponovanjem djela kod Zavoda za intelektualnu svojinu ne konstituiše autorsko pravo. Deponovanje kao oblik zaštite prava je fakultativnog karaktera. Ukoliko nosioci prava žele da deponovanjem svojih djela osiguraju svoj status nosioca prava, oni to mogu učiniti primjenom jasno utvrđenih zakonskih pravila. Potvrda o deponovanju autorskih djela ili predmeta srodnih prava predstavlja zakonsku pretpostavku da je lice koje je naznačeno u prijavi kao deponent istovremeno i nosilac prava, i vrlo je značajan dokaz u eventualnim sudskim ili drugim upravnim postupcima. Ovakav vid zaštite prava, dobija vrlo značajnu ulogu u savremenom društvu, kako u zemljama EU tako i kod nas. Crna Gora ima moderne i jasne propise, koji su gotovo u potpunosti usklađeni sa evropskim. Stoga poručujem da treba dodatno raditi na podizanju svijesti kod šire javnosti o značaju i potrebi zaštite ovih prava.
ANALITIKA: Šta u tom smislu preduzima Zavod radi na zaštiti autorskih i srodnih prava? Koje su nadležnosti Zavoda u vezi zaštite intelektualne svojine?
ADŽIĆ: U okviru Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore postoji Odjeljenje za autorska i srodna prava. Ovo odjeljenje obavlja stručne, upravne i upravno-nadzorne poslove koji se odnose na izvršenje propisa Crne Gore i međunarodnih ugovora iz oblasti zaštite autorskih i srodnih prava. Osim toga, to tijelo priprema stručne osnove za izradu nacrta i predloga zakona i podzakonskih akata, kojima se uređuje zaštita autorskih i srodnih prava i učestvuje u njihovoj izradi. Nadalje, Odjeljenje izrađuje osnov za vođenje pregovora iz oblasti međunarodnog regulisanja zaštite autorskih i srodnih prava i pripremu elaborata i predloga u vezi sa međunarodnim konvencijama iz oblastih autorskih i srodnih prava. Od nadležnosti treba pomenuti praćenje razvoja sistema autorskih i srodnih prava; davanje stručnih mišljenja o dokumentima značajnim za ostvarivanje medjunarodne saradnje Zavoda; praćenje međunarodnih propisa iz oblasti autorskih i srodnih prava i ostvarivanje obaveza Zavoda u vezi sa primjenom konvencija iz ove oblasti, kojima je Crna Gora pristupila.
Ovo Odjeljenje vrši prijem u depozit i evidenciju autorskih djela i predmeta nad kojima postoje srodna prava; vrši upravno-nadzorne poslove nad radom organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava; priprema informacije, analize i predloge u vezi sa donošenjem i revizijom međunarodnih konvencija iz oblasti autorskih i srodnih prava. Na kraju, Zavod daje stručna mišljenja i objašnjenja u pogledu primjene propisa iz oblasti autorskih i srodnih prava i pruža drugu odgovarajuću stručnu pomoć nosiocima autorskog i srodnih prava i korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava.
ANALITIKA: Na sajtu Zavoda se navodi da institucija na čijem ste čelu potvrđuje patente. Koliko je institucija ili građana zatražilo registraciju, odnosno, zaštitu patenta koji opisuje pronalazak?
ADŽIĆ: Ukupan broj prijava za registraciju patenta koje je Zavod za intelektualnu svojinu Crne Gore upisao u Registar prijava, od osnivanja 28. 05. 2008. godine do 31. 08. 2013. godine, je 1951 od čega su 1846 strani podnosioci dok je 105 podnosioca iz Crne Gore. Pored toga, ukupno 650 nosilaca prava registrovanih i upisanih u Registar patenata Zavoda SCG, odnosno Zavoda Srbije, je u skladu sa odredbama Uredbe o obezbjeđivanju primjene prava iz oblasti intelektualne svojine je, takođe, zatražilo upis prava u Registar patenata Crne Gore.
ANALITIKA: Na koji način, konkretno, naš građanin, firma ili institucija, može zaštiti patent koji opisuje njihov pronalazak?
ADŽIĆ: Patent u Crnoj Gori se stiče priznanjem prava od strane Zavoda za intelektualnu svojinu Crne Gore, ispitivanjem prijave patenta koja opisuje pronalazak. Postupak za priznanje, pokreće se podnošenjem prijave za priznanje patenta u skladu sa odredbama Zakona o patentima i ostvaruje se u upravnom postupku koji vodi Zavod.
Postoje tri načina za zaštitu pronalaska. Kod „nacionalnog puta“- prijava patenta se može podnijeti nacionalnom zavodu za patente bilo koje zemlje koja vas zanima, na službenom jeziku i uz plaćanje propisanih taksi, na primjer Zavodu za intelektualnu svojinu Crne Gore.
Pronalazak se može zaštititi, „regionalnim putem“ podnošenjem prijave Evropskom patentnom zavodu, na osnovu Konvencije o evropskom patent (KEP), ukoliko se želi zaštita u zemljama potpisnicama KEP-a (38 zemalja punopravne i 2 pridružene članice). Evropski patentni zavod priznaje patent, a naznačeni nacionalni zavodi ga upisuju u Registar patenata na zahtjev podnosioca. Patent se može registrovati „međunarodnim putem“ i to podnošenjem međunarodne prijave na osnovu Ugovora o saradnji u oblasti patenata (PCT), regionalnom zavodu za patente ili PCT prijemnoj kancelariji u okviru Svjetske organizacije za intelektualnu svojinu –WIPO u Ženevi u Švajcarskoj. Pr tom, se pokreće se jedan postupak u 142 zemlje, a WIPO administrira proceduru ali ne priznaje patent, već naznačeni nacionalni zavod.
ANALITIKA: Zavod za intelektualnu svojinu ostvaruje prihode po osnovu taksi. Koliko je Zavod za intelektualnu svojinu ukupno prihodovao u korist budžeta Crne Gore?
ADŽIĆ: Zavod je prihodovao više od tri miliona eura u korist budžeta Crne Gor na ime administrativnih taksi za obavljanje usluga, po osnovu udjela naše države u podjeli suplementarnih i komplementarnih kontribucija po slovu Madridskog i Haškog sporazuma i Sporazuma sa Evropskom patentnom organizacijom. Konkretno, u 2010. godini budžet je prihodovao 917.940,17 eura i 10.288 švajcarskih franaka, u 2011. godini 1.064.812,20 eura i 10.288,00 švajcarskih franaka, dok se u prošloj godini slilo 1.310.204,40 eura i 31.471 švajcarskih franaka.
Predrag ZEČEVIĆ
