Već cijelu sedmicu kroz, praktično, zaboravljen prostor na obali Ribnice, koji predstavlja jedan od rijetkih preostalih primjera baštine glavnog grada s početka prošlog vijeka, publika okupljena oko FIAT-a može da uživa u umjetnosti drugačijeg pogleda. Od koncerta „Gospode Glembajevih“ kojim je prošle nedjelje festival otvoren, pa do danas, pored alternativnog pozorišta kome je i posvećena cijela manifestacija, susreli smo se sa radovima vjerovatno najznačajnijih crnogorskih savremenih stvaralaca.
Sve je počelo u večeri posvećenoj Ljubomiru Đurkoviću, ali ne dramaturgu, već pjesniku. „Berlinske noći u Podgorici“, kako se zvao program u okviru segmenta Montenegro Art Guerilla, podsjetili su nas koliko malo znamo o našim umjetnicima koji za sobom ostavljaju tako velika djela... Uz Đurkovića, svoju poeziju su čitali i Dragana Tripković, Aleksandar Bečanović, Balša Brković i Vladimir Đurišić, a zainteresovana publika je pokušavala da nađe mjesto više kako bi mogla da prisustvuje rijetkim trenucima kada je toliko izvrsnih crnogorskih pjesnika zajedno na okupu. Uostalom, teško da bi se u Crnoj Gori – pa i šire - mogao naći neko ko nikada nije pročitao, barem kradom, nešto iz opusa ovih stvaralaca.
Uslijedilo je „retrospektivni razgovor“, ako bi se tako mogao nazvati, istoričara umjetnosti Petra Ćukovića i pjesnika i publiciste Vladimira Đurišića o četiri decenije dugom stvaralačkom putu Milije Pavićevića. Kako je i te večeri ocijenio Ćuković, riječ je o „jednom od najznačajnijih pojava na našoj sceni, umjetniku neobično značajnom i po veličini opisa i po njegovom značenju“.- Veličina Pavićevića ogleda se u njegovom raskidu sa mejnstrimom crnogorskog slikarstva - istakao je pjesnik Vladimir Đurišić, jedan od autora teksta u nedavno objavljenoj monografiji koja je pratila retrospektivnu izložbu Pavićevića u maju u Crnogorskoj galeriji savremene umjetnosti „Miodrag Dado Đurić“.
Upravo je čuveni Dado jedan od onih koji je još davno prepoznao talenat i viziju svog sugrađanina, koja, pak, nije bila prepoznata i u akademskim krugovima – zbog nedostatka formalnog slikarskog obrazovanja.
- Milija jednostavno ne pripada onoj vrsti likovnih umjetnika koji imaju svoj jezik o kojima kod nas postoje mitske predstave. Milija ne samo da ne nema svoj izražajni jezik, on to ne trpi, on je umjetnik koji stalno istražuje. On pripada onom drugom toku u istorije umjetnosti i po tome je on najviše od naših likovnih stvaralaca koji pripada dugu vremena - ocijenio je Ćuković i dodao da je Milija Pavićević „najvažniji slikar svoje generacije i naš najznačajniji umjetnik“.
Uz Ivana Marovića, večeras ćemo se okrenuti muzici i onome što čini njen avangardni izraz u Crnoj Gori. Program „Ivan Marović – bez buke“ teško da nam može otkriti što ćemo slušati pred Kuslevovom kućom. Ovaj talentovani multiinstrumentalista, kompozitor i producent, sa prijateljima i kolegama iz nekoliko bendova izvodiće muziku koju je radio za pozorište prvom dijelu večeri. Uslijediće session karakterističan za njegov muzički izraz, koji će izvesti sa bendom „Pleme“.Podsjećamo, iza Ivana Marovića su brojne svirke – scenske i studijske, kompozicije umjetničke i avangardne muzike, džeza i primjenjene muzike za pozorište. Za njega karakterističan, „nesavršeni“ avangardni zvuk izvodio je sa „Plemenom“, u džez vodama je bio sa „Baltazarom“, „Autumn For Free“ ga je predstavio kao rok alternativu, a „Beta Baroque“ kao autora novih muzičkih žanrova. Ljetos je imao dva velika izvođenja: u okviru projekta „Gle, idejo, iskro besamrtna“ kojim je otvoren Budva Grad Teatar, i na Kotor Artu, u rodnom gradu, u okviru 12. Don Brankovih dana muzike.
Festival internacionalnog alternativnog teatra - FIAT 2013. pokrenut je nakon višegodišnje pauze, na inicijativu Ministarstva kulture, a uz pomoć Glavnog grada Podgorica i generalnog sponzora Crnogorskog Telekoma. Direktorica FIAT-a 2013. je rediteljka Ana Vukotić, a predsjednik Savjeta festivala reditelj i jedan od osnivača FIAT-a Slobodan Milatović.
K.J.
Foto: Duško Miljanić
