- Rotković je tokom šest decenija svog rada, u raznim oblastima stvaralaštva, napisao više od četrdeset literarnih i naučnih djela. U nauci se zalagao za činjenice, a u literaturi za visoke estetske kriterijuma. Svojim djelom i životom borio se za dostojanstvo Crne Gore, njenu nezavisnost i međunarodni ugled. Živio je uspravno. Tako je i umro, ostvljajući za sobom impozantno djelo. Dr Rotković je autor prve "Istorije crnogorske književnosti", kapitalnog djela u kome je sublimirao hiljadugodišnju duhovnost ovih prostora, uspostavljajući njen kontinuitet, smatrajući to i svojim životnim djelom - zapisao je književik i publicista Miraš Martinović.
Rotković je rođen 1928. u selu Mojdež, u Herceg Novom. Gimnaziju je završio u Kotoru, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorsku tezu odbranio je 1979. na Sveučilištu u Zagrebu. Bio direktor Odjeljenja za društvene nauke Leksikografskog zavoda Crne Gore, do njegovog ukidanja 1990. godine. U periodu 1992. do 1998. bio poslanik LSCG u crnogorskom parlamentu. Dobitnik je Trinaestojulske nagrade 2010. godine, najvećeg crnogorskog nacionalnog prizanja, te drugih brojnih nagrada među kojima je i ovogodišnja SUBNOR-a. Bio je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, zatim uredništva i saradnik časopisa Lingua Montenegrina, kao i drugih naučnih publikacija.
Ostavio je za sobom brojne značajne naslove: "Crnogorsko književno nasljeđe" (1976.), "Pregled crnogorske književnosti od najstarijih vremena do 1918. godine" (1979.), "Tragajući za Ljubišom" (1982.), "Sazdanje Cetinja, izvori i legende" (1984.), "Savremena drama i pozorište u Crnoj Gori" (sa Sretenom Perovićem, 1987.), "Odakle su došli preci Crnogoraca" (1995.), "Kratka iliustrovana istorija crnogorskog naroda" (1996.), "Crna Gora i Dušanovo carstvo" (1997.), "Kraljevina Vojislavljevića, zbornik izvora i legendi" (1999.), "Oblici i dometi bokokotorskih prikazanja" (2000.), "Bitka na Vučjem dolu" (2000.), "Velika zavjera protiv Crne Gore" (2001.), "Ilustrovana istorija crnogorskog naroda" (prerađena izdanja, 2005. i 2006.), "Storia del Montenegro" (na talijanskom jeziku), "Jezikoslovne studije" (2010.) i "Tako je govorio Rotković" (2013.).
Dr Radoslav Rotković biće sahranjen u utorak, 10. septembra, na groblju na Toploj, kod crkve Svetoga spasa, u 17 časova.
