„UPCG godinama unazad potencira problem otežane naplate potraživanja, koji je jedan od glavnih uzroka nelikvidnosti privrednih subjekta u Crnoj Gori, posebno onih iz kategorije malih i srednjih preduzeća. U prilog tome podsjećam da je još 2011. u svom dokumentu „Prilog unapređenju i razvoju privrede- analiza problematike s predlozima mjera“ koji je u junu 2011. razmatran na sjednici Upravnog odbora UPCG sa premijerom Crne Gore i dostavljen Vladi, UPCG istakla potrebu donošenja zakona kojim bi se ograničili rokovi izmirenja novčanih obaveza. Takođe, UPCG je u martu 2012. godine uputila i javnu podršku inicijativi poslanika SDP-a Damira Šehovića koji je, uz prethodne konsultacije sa UPCG, podnio Skupštini predlog za donošenje Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza. Prema ocjeni UPCG, predloženo zakonsko rješenje treba da bude u funkciji poboljšanja likvidnosti, ubrzanja protoka novca i spriječavanja daljeg širenja poremećaja u funkcionisanju tržišta, što je u interesu kako poslodavaca i zaposlenih, tako i države Crne Gore“, naglasila je Radulović.
Konstatovala je da je, iako problem naplate potraživanja predstavlja pitanje kojem treba pokloniti posebnu pažnju, naročito u vrijeme tržišne nestabilnosti koja karakteriše sadašnji ekonomski trenutak, u našoj zemlji po ovom pitanju malo toga urađeno.
„Naprotiv, umjesto mjera koje će preduzećima bar malo olakšati poslovanje, svjedoci smo da se i na nacionalnom i lokalnom nivou konstantno uvode nove mjere koje značajno opterećuju njihovu inače ugroženu likvidnost i upitnu održivost. UPCG cijeni neophodnim podsjetiti crnogorsku javnost da, osim međusobnog dugovanja privrednih subjekata, poseban problem prilikom naplate potraživanja predstavljaju dugovanja javnog sektora prema privredi. U ovom trenutku, podatak o tom dugu nigdje nećete naći. Naime, nizom zakonskih rješenja i instrumenata koji se odnose na naplatu poreza, carina, taksi, firmarina i ostalih obaveza preduzetnika prema državi, država je obezbijedila sebe u pogledu efikasnosti naplate svojih potraživanja. U slučaju dugovanja preduzetnika prema državi, preduzetniku se jednostavno skidaju sredstva ili blokira žiro račun. Na drugoj strani, ne postoje tako efikasni mehanizmi i instrumenti da preduzetnik može naplatiti svoje potraživanje od republičkih ili lokalnih organa uprave, a upravo takva višemjesečna dugovanja dovode u pitanje likvidnost firmi i njihov dalji opstanak. To upućuje i na zaključak da su preduzetnici, kada su u pitanju njihova potraživanja od strane države, u apsolutno neravnopravnom položaju u odnosu na republičke i lokalne organe uprave, institucije i organizacije“, precizirala je Radulović.
Istakla je da je od posebnog značaja da se konačno pristupi donošenju zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza, koji treba obezbijedi ravnopravan tretman svih aktera.
„To znači da se za privredne subjekte, ali i javni sektor, obezbijede ista prava, obaveze i odgovornost za nepoštovanje rokova plaćanja, što je jedini način da se ovim zakonom postignu i pravi efekti“, zaključila je Radulović.
