Kako piše "Večernji list", sastanak na tu temu je sredinom jula organizovao Ivo Goldstein, hrvatski ambasador u Parizu, koji je i stalni predstavnik pri Unesku.
Odazvale su se i kolege iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije, dok slovenački i crnogorski ambasadori nijesu mogli da prisustvuju zbog spriječenosti.
Na sastanku se raspravljalo o prijedlogu Hrvatske da se pokrene postupak upisa antifašističkih, partizanskih spomenika na području zemalja bivše SFRJ na Popis svjetske baštine Uneska. Predviđeno je da svaka zemlja kandiduje određeni broj.
Goldstein je kazao da su spomenici počeli da se podižu poslije Drugog svjetskog rata i da ih je izgrađeno na hiljade u svim republikama bivše SFRJ.
Posebno su istaknuti oni koji su počeli da se grade od sredine 60-ih do osamdesetih godina a isticali su se svojom grandioznošću i apstraktnošću.
Među njima je nekoliko djela vrhunskih umjetnika, velike umjetničke i antologijske vrijednosti. Kako je naveo hrvatski ambasador, spomenik kod Kamenske u blizini Požege je visok čak 30 metara i po njegovim saznanjima predstavlja najviši takve vrste u svijetu.
U tu grupu spadaju i spomenici u BiH - na Grmeču, Kozari, Tjentištu i kod Zenice.
Izgradnja antifašističkih, partizanskih spomenika je bio projekt za koji je zadužen bio državni vrh bivše Jugoslavije. U zemljama istočnog bloka, kao i zapadnim zemljama, ne postoje slični spomenici, piše list.
Kako se navodi, Goldstein je o ovoj inicijativi već razgovarao s pomoćnikom glavne direktorke Uneska Frančeskom Bandarinom, a novi sastanak, kako je najavljeno, trebalo bi da bude održan 15. septembra.
Izvor: CdM
