MTBS, u analitičkom izvještaju dostavljenom agenciji Mina-business, navodi da je KTGT, za čiju kupovinu je zainteresovana turska kompanija Global ports, trenutno značajan gubitaš. U prošloj godini, na ukupnom prihodu od samo šest miliona, zabilježen je negativan rezultat od oko 2,94 miliona eura.
U investicionim transakcijama često se vrijednost kompanije određuje putem dobiti prije kamata, oporezivanja, depresijacije i amortizacije (EBITDA). Koristeći ovaj pristup, u osnovi, vrijednost KTGT-a je negativna.
- Ako profitna sposobnost KTGT-a nije obnovljena, ko će vratiti te dugove? Dioničari?, pitao je konsultant.
U izvještaju se podsjeća da je kapacitet kompanije u prošloj godini bio samo 30,8 hiljada TEU jedinica, dok su balkanske luke zajedno obrađivale 330 hiljada TEU u 2011. Pod TEU se podrazumijeva dvadesetostopni kontejner kao ekvivalentna jedinica.
- Osim slabog tržišnog udjela, lučki kapacitet pokazuje trend pada u odnosu na prethodne godine, uglavnom zbog toga što je KTGT izgubio važne brodarske klijente, smatraju u MTBS-u.
Luka je, kako je objašnjeno, izgubila puno tržišnog udjela, jer su se klijenti iz Srbije uglavnom preorjentisali na Rijeku, a oni sa Kosova na Drač.
U KTGT-u je u prošloj godini pretovareno 293 hiljade tona generalnog tereta, što je značajno manje u odnosu na 2011. uglavnom zbog pada proizvodnje kod glavnih klijenata - Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i US Steel-a Srbija. Srpska kompanije je bila u vlasništvu US Steela, ali je proizvodnja zaustavljena, a Vlada Srbije je nacionalizovala fabriku.
Konsultanti MTBS-a podsjećaju da se barska luka suočava sa posebnim izazovima s obzirom na konekciju sa zaleđem, dok Rijeka, na primjer, nudi dnevnu vezu sa Beogradom, kontejnerskim vozom, a Bar nema kontejnerski voz.
- Štaviše, situacija s izgradnjom autoputa u Crnoj Gori još je nejasna, dok druge luke u regiji imaju odličnu povezanost autoputevima (Ploče, Rijeka, Koper i Drač), navode iz MTBS-a.
KTGT se suočava i sa problemom prekobrojnih radnika. Kompanija trenutno zapošljava 579 ljudi, a standard za obim pretovara od 30 hiljada TEU jedinica i 293 hiljade tona zahtijeva samo trećinu tog broja.
KTGT je isplaćivao otpremnine radnicima zbog značajnog viška koji je preuzet prilikom osnivanja kompanije u postupku podjele sa Lukom Bar. KTGT-u je pripalo oko 1,11 hiljada radnika.
Kompanija ima potraživanja od zaposlenih i bivših zaposlenih od preko četiri miliona eura. U pitanju su krediti odobreni zaposlenima za rješavanje stambenih potreba sa povoljnim kamatnim stopama.
Evidentni su i problemi kod instalacije i opreme. Obalnom zidu na kontejnerskom vezu potrebna je sanacija i nadogradnja, a neophodno je zamijeniti i kontejnersku dizalicu.
KTGT ima samo jednu kontejnersku dizalicu koja datira još iz 1978, dok je praksa u industriji da se one mijenjaju nakon 20 do 25 godina.
- Ovu dizalicu je hitno potrebno zamijeniti, jer postoji rizik od loma što bi zaustavilo bilo kakve operacije u luci. Osim toga, za pružanje usluga brodarskim linijama, treba imati dvije kontejnerske dizalice da bi se osigurao potrebni nivo proizvodnje, poručili su konsultanti.
KTGT ima prilično puno skladišnih kapaciteta. Međutim, skladišta nemaju automatska vrata, nemaju sigurnosne instalacije ni savremeni sistem za upravljanje spremištem u mjestu.
KTGT-u, takođe, nedostaju rashladna skladišta. Trenutno sva kvarljiva roba iz brodova mora se direktno pretovariti u kamione-hladnjače.
Trenutno osam do deset odsto kontejnerskog uvoza u balkanskoj regiji zahtijeva rashladne kontejnere - voće, povrće, smrznuti proizvodi.
- Rashladna skladišta se grade u konkurentskim lukama (Rijeka), što je prijetnja od dodatnog gubitka tereta u Baru, upozoravaju konsultanti.
KTGT ima nekoliko opštih teretnih dizalica, ali su sve vrlo stare i datiraju iz 60-ih i 70-ih godina. Njihova operativnost nije više zagarantovana. KTGT nema ni operativni sistem za upravljanje terminalnim operacijama.
- Postaje očito da negativni finansijski rezultati, oštar gubitak tržišnog udjela, potreba za poboljšanjem efikasnosti na međunarodnom nivou i za ulaganjima, zahtijevaju hitnu akciju. Za pretvaranje ove luke u uspješnu, potrebno je puno upravljačkog truda i investicija, zaključio je konsultant.
Sve nekretnine postrojenja i oprema (NPO) koju posjeduje KTGT finansirani su najvećim dijelom iz akcijskog kapitala. Ne postoji test obezvrjeđenja NPO što je uticalo da ovlašćeni revizor u izvještajima za 2011. i prošlu godinu izrazi mišljenje sa rezervom. NPO čini oko 88 odsto ukupne aktive KTGT-a što znači da se knjigovodstvena vrijednost NPO značajno dovodi u pitanje.
Pored navedenog, negativni operativni rezultati KTGT koji se ponavljaju iz godine u godinu samo još više utiču na činjenicu da se postojeće NPO ne koriste na pravi način ili ne mogu da se koriste zbog zastarjelosti.
Vlada je odlučila da privatizuje KTGT, odnosno da proda državne akcije u kompaniji i odobri koncesiju za korišćenje područja Luke Bar, kako bi se razvio lučki sektor i proizvele dodatne ekonomske aktivnosti.
Tenderska komisija za privatizaciju usvojila je u julu Predlog ugovora o kupoprodaji 62,09 odsto akcija KTGT, koji će biti zaključen sa turskom kompanijom Global Ports.
Global Ports će taj udio u KTGT platiti 8,08 miliona eura.
Iz Tenderske komisije je saopšteno da je Predlog ugovora usaglašen nakon uspješno završenih pregovora sa turskim ponuđačem, pri čemu je povećana prvobitno ponuđena cijena od 7,1 milion eura.
Izvor: Mina
