Pomoću matičnih ćelija naučnici su uspjeli da naprave „mozak u boci“ i vjeruju da će im on pomoći u liječenju neuroloških i psihičkih bolesti, navodi CNN.
Cerebralni organoidi, kako su nazvane ove strukture, široki su tri do četiri milimetra i imaju strukturu sličnu nerazvijenom ljudskom mozgu. Ipak, naučnici ističu da su još daleko od stvaranja vještačkog mozga u laboratoriji, pa čak i od uzgoja djelova mozga.
Cilj ovog eksperimenta je proizvodnja biološkog oruđa koje će pomoći naučnicima da bolje razumiju bolesti mozga i testiraju nove ljekove.
Profesor Jurgen Noblih iz Instituta za molekularnu biotehnologiju u Beču, dobio je indukovane višepotentne matične ćelije (iPSC) od vezivnog tkiva pacijenta s mikrocefalijom.
Ovo je rijedak, ali razarajući genetski poremećaj, zbog kojeg je veličina mozga dramatično manja, što dovodi do brojnih mentalnih poremećaja. Ovu bolest je, kao i mnoge neurološke poremećaje, teško proučavati na laboratorijskim miševima, jer nemaju podjednako kompleksan mozak kao ljudi.
„Ćelije uzete od pacijenata pretvorili smo u primitivne ćelije nazvane iPSC i onda ih iskoristili da napravimo cerebralni organoid i uporedimo ih sa onima kod zdravih pacijenata. U suštini, želimo da ih koristimo i da ispitamo mnogo češće poremećaje poput šizofrenije ili autizma, jer je već dokazano da do njih dolazi zbog defekta tokom razvoja mozga. Zadovoljni smo jer vjerujemo da ćemo moći da napravimo modele za te defekte“, kaže Noblih.
Prema njegovim riječima, zahvaljujući minijaturnim mozgovima, biće moguće ispitati i ljekove bez korišćenja životinja, koje bi možda na njih drugačije reagovale.
Doktor Oliver Brustle, neuropatolog i stručnjak za matične ćelije sa Univerziteta „Bon“ u Nemačkoj, ispitao je rezultate studije i rekao da je izvanredna.
Krupan korak na putu do lijeka: Ćelije su formirale različite djelove sposobne da utiču jedan na drugi i pokazale su organizaciju sličnu onoj viđenoj u ranim stadijumima razvoja ljudskog mozga. Ovo nisu laboratorijski predmeti, već oruđe koje omogućava naučnicima da ispitaju razvoj mozga i razvoj moždanih poremećaja, ukazuje profesor.
Pol Metjuz, profesor Imperijal koledža u Londonu i ekspert na polju neuronauke, rekao je da je ovo novo moćno oruđe u pokušaju shvatanja najvećih mentalnih poremećaja i otkrivanju lijeka.
„Lijek je još daleko, ali ovo je važno istraživanje i veliki korak napred“, objasnio je Metjuz.
Doktor Zamil Kader sa Univerziteta Oksford kaže da je istraživanje izvanredno.
„Struktura je još daleko od pravog mozga jer, između ostalog, nema čak ni snabdijevanje krvlju, ali može pomoći u istraživanjima. Posebno zato što su sličnosti s nekim funkcijama ljudskog mozga nevjerovatne“, naglasio je Kader.
Neki naučnici protive se ovakvom načinu ispitivanja. Doktor Martin Kout sa Univerziteta u Plimutu zapitao se zašto bi iko želio da stvori „pravi ljudski mozak“.
„Ljudski mozak koji je funkcionalan imao bi svijest, nade, snove, osjećao bol, ali i postavio pitanje zašto radimo sve to. Nešto što je i jednostavnije od mozga moglo bi da bude prikačeno na oči, uši i ruke i naučeno da nešto radi, a ovo je tek korak ka tome“, tvrdi Kout.
izvor:rts.rs
