Milutin Đukanović (DF) pojasnio je da je do 3. juna 2006. godine bio veliki broj dvojnih državljana, navodeći da su sad pojedini građani u neravnopravnom položaju. On je kazao da, tražeći da se briše tačka dva člana osam, koja govori o tome, vodi računa i o tački tri, prema kojoj, da bi neko stekao državljanstvo, treba u Crnoj Gori neprekidno da boravi deset godina i da taj rok treba smanjiti za pet godina.
“Ako bi brisali ovu tačku dva, postojala bi spremnost da se dogovaramo oko roka koji neko treba da ima za prebivalište”, precizirao je Đukanović.
Kako je kazao, suština predloga DF-a je da se svi dovedu u ravnopravan položaj.
Prema riječima Đukanovića, suočavamo se sa slučajevima da osobe koje žive 30 godina u Crnoj Gori i imaju porodice ne mogu da dobiju crnogorsko državljanstvo.
“Ovaj mi se zakon činio kao produkt pobjede na referendumu, pa i straha da bi neko mogao da promijeni odnos snaga u Crnoj Gori, išlo se sa tako snažnim formulacijama koje su pravile puno prepreka građanima da dođu do državljanstva. Nadam se da je strah kod vlasti prestao i da ovo sad možemo da sagledamo iz sasvim drugog ugla”, rekao je on.
Miodrag Vuković (DPS) poručio je da su za njega i vladajuću partiju, predlozi DF neprihvatljivi.
“Ovo govori jednu stvar, da se ovim žele poništiti u pravo pretvorene tekovine referenduma”, ocijenio je Vuković.
Prema njegovim riječima, ako nema ugovora sa državom o dvojnom državljanstvu, nema ni dvojnog državljanstva.
“Ustav zabranjuje ovakve norme i ne mogu ovo prihvatati, jer to bi palo na Ustavnom sudu prije nego i uđe u pisarnicu suda”, naveo je Vuković.
Goran Danilović (DF) smatra da, ako im je to sad neprihvatljivo, treba da se dogovore da će razmisliti o tome.
“Vjerujem da nam je velika stvar da dobijemo državljanina kad je profesionalno ostvaren, a uz to je državljanin Amerike ili Britanije, to može da bude samo na korist. Pravedno je da, ako ostvarite deset godina prebivališta, odblokiramo mogućnost da se dobije državljanstvo bez otpusta. O ovome treba razmisliti, ako je sad neprihvatljivo”, rekao je on.
Rifat Rastoder iz Socijaldemokratske partije rekao je da prihvata inicijativu da se otvori rasprava, dodajući da je saglasan sa Vukovićem da se radi o materiji koja zadire u ustavnu problematiku.
Tokom rasprave o Zakonu o ličnoj karti, Vuk Maraš iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora kazao je da je tim aktom propisano da je lična karta obavezan dokument i zato smatra da građani ne treba da je plaćaju.
“Platili smo sve u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP), od spajalice do hemijske, za pasoš i vozačku je u redu, ako ih hoćemo, platićemo, ali ako nam nešto propisujete kao obavezu i još postoji kaznena odredba, građani ne treba da snose troškove”, naveo je on.
Maraš smatra da iznos od pet eura za ličnu kartu nije puno za, na primjer, porodice u kojoj dva člana rade, ali je za porodice iz ruralnih sredina pet eura veliki iznos.
“Cilj je da stimulišemo građane da izvade dokumenta i hajde da napravimo konkretan korak i treba građane osloboditi, jer ovo je nešto što je obaveza”, poručio je on.
Azra Jasavić iz Pozitivne smatra tu stimulativnu mjeru treba oročiti, ali da to ne bude trajno rješenje, već privremeno, jer ga kao trajno, kako je rekla, ne podržava.
Ona je najavila da će Pozitivna podnijeti amandman koji predviđa da prilikom podnošenja zahtjeva za ličnu kartu slijepim osobama bude omogućena upotreba faksimila, jer se, kako je rekla, radi o vrlo pismenim osobama, koje se nelagodno osjećaju kad ostavljaju samo otisak prsta.
Danilović je obavijestio radnu grupu o ishodu razgovora sa predstavnicima MUP-a. Danilović je pojasnio da je tokom razgovora ocijenjeno da MUP ne bi, bez AFIS operativnog sistema, mogao da garantuje, ni ovom trenutku, ni dok se instalira, da li ima duplo upisanih u birački spisak.
“To može biti da li ima duplo izdatih ličnih karata, a samim tim i posle da li ima duplo upisanih u birački spisak”, naveo je Danilović.
Zajednički su, kazao je on, konstatovali da nabavka tog sistema nije nasušna potreba regularnog izbornog procesa, već MUP-a, u što skorije vrijeme.
“Time bi uradili najmanje dvostruko korisnu stvar, ukoliko bi dali preporuku, molbu, ili kao parlament prosto tražili da se na adekvatan način Ministarstvu omogući da u hitnom roku dođe, uz odgovarajuće raspisani tender, do softvera kojim se takve stvari rade i koji garantuje da bi onda oni imali početnu bazu u kojoj nema nepravilnosti”, rekao je Danilović.
On je poručio da to nije mala stvar, a nije ni skupa.
Maraš smatra da je nabavka tog sistema, koji omogućava elektronsku identifikaciju, ekonomski opravdana, jer bi koristio i u neizbornom period, svakodnevno, ne samo jednom u četiri godine.
Na sjednici Radne grupe saopšteno je da je broj onih sa starim ličnim kartama smanjen.
Milutin Simović iz DPS-a naveo je da na posljednjim, predsjedničkim izborima, 30 hiljada ljudi nije imalo zamijenjenu ličnu kartu, a da prema podacima MUP-a, koji, kaže on, ohrabruju, sada je u pitanju oko 20 hiljada građana sa starim ličnim kartama.
(MINA)
