Rukovodilac Sektora za analize i istraživanja u PKCG, Nina Drakić, podsjeća da je recesija u eurozoni, koja je karakterisala prošlu godinu imala negativan uticaj na tražnju i direktne strane investicije u svim zemljama regiona, a oštra zima i suša oslabili su poljoprivredu, negativno uticali na trgovinsku razmjenu i ekonomske aktivnosti uopšte.
U prošloj godini Crna Gora bilježi rast priliva stranih direktnih investicija (SDI).
"Ostvareni neto priliv od 453,6 miliona EUR, veći je 16,6 odsto u poređenju sa 2011. Ipak, u periodu januar-april ove godine, neto priliv SDI iznosio je 82,6 miliona EUR i manji je 11,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine", rekla je Drakić agenciji Mina-business.
Ona je dodala da je, imajući u vidu značaj stranih direktnih investicija za ekonomski rast i razvoj zemlje, Privredna komore na sjednici Upravnog odbora analizirala mogućnosti i podsticajne mjere za investiranje. Pripremljen je materijal kojim su objedinjene relevantne informacije na državnom i lokalnom nivou sa ciljem stvaranja poslovnog ambijenta atraktivnog za investitore.
"Cijeneći da privlačenje stranih direktnih investicija kroz podsticajne mjere treba da doprinese povećanju proizvodnje, supstituciji uvoza i proširi izvoznu ponudu i učini je konkurentnijom, opredjeljenje Vlade i lokalnih samouprava je da daju dodatne povoljnosti za sve one investitore koji su spremni da izgrade određene prerađivačke ili turističke kapacitete", rekla je Drakić.
Mjere na državnom nivou, kako je kazala, usmjerene su na razvoj manje razvijenih područja, a obuhvataju oslobađanja i umanjenja plaćanja poreza, kao i subvencije za zapošljavanje teže zapošljivih osoba.
Prema njenim riječima, biznis zone kao poseban oblik organizovanja privredne aktivnosti pružaju mogućnosti za poslovanje pod povoljnijim uslovima, što treba da doprinese razvoju mikro i malih proizvodnih preduzeća, povećanje zaposlenosti, posebno u manje razvijenim opštinama, povećanju izvoza i balansu između sektora proizvodnje.
Opštine Berane i Kolašin proglasile su biznis zone otvorenim za ulaganje, do 2016. godine planirano je otvaranje biznis zona u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Baru, dok su i ostale opštine opredijelile lokacije na kojima će investitori imati određene povoljnosti.
U okviru biznis zona planirano je ulaganje u proizvodnju prehrambenih proizvoda, prerađivačku industriju, transport i logistiku, naučno istraživačke djelatnosti i informisanje i komunikacije.
"Turizam kao strateška privredna grana predstavlja dodatni potencijal za ulaganje, gdje je Planom privatizacije za ovu godinu definisano tridesetak lokaliteta čija valorizacija je planirana u ovoj godini. Iako se može očekivati da masovni turizam u doglednoj budućnosti i dalje ima svoje mjesto, razvoj je usmjeren ka sofisticiranom turizmu, uz izgradnju marina za mega jahte, golf terena, hotela sa četiri i pet zvjezdica", navela je Drakić.
Turizam, kako je dodala, ima potencijal za diverzifikaciju jačanjem veza sa poljoprivredom, saobraćajem i logistikom.
Privrednici ukazuju da je potrebno istrajati u naporima da se realizuju kupoprodajni ugovori na atraktivnim lokacijama, odnosno, preduzeti mjere u cilju oslobađanja ovih lokacija za nova investiranja ukoliko obaveze iz ugovora nijesu ispunjene. Takođe je potrebno poreskom politikom djelovati u pravcu definisanja stimulativnih poreza za objekte koji su u funkciji i namjenski se koriste, odnosno, destimulativnih poreza za objekte koji su van funkcije.
"Privredna komora je u proteklom dijelu godine realizovala brojne aktivnosti u cilju unaprijeđenja poslovnog ambijenta i investicione klime u Crnoj Gori, jačanja međunarodne ekonomske saradnje, dajući snažan doprinos i evroatlantskim integracionim procesima", zaključila je Drakić.
(MINA-BUSINESS)
