Naučni tim u kome su pored našeg sagovornika i Draško Holcner iz Instituta Plavi svijet, Katarina Fortuna iz Instituta za zaštitu životne sredine iz Pjođe i Donovan Greg, predsjednik Internacionalne komisije za kitolov, kao i njegova saradnica Jete Jelisen, identifikovali su tokom istraživanja na otvorenom moru ispred Mamule četrnaest delfina, ispred Budve osam, Bara deset, i sve su životinje fotografisane, a kasnije će uslijediti obrada podataka.
- U pitanju je dobri delfin, najbrojnija vrsta u Jadranskom moru, koja je tokom godina gotovo nestala zbog djelovanja čovjeka. To su potvrdila istrađivanja i u Hrvatskoj, Italiji, kao i kod nas. Takođe, posljednjih godina smo primijetili da se najveći broj delfina može vidjeti iza kočarskih brodova, što govori da idu u potrazi za hranom. To potvrđuje da su gladni, jer je riječ o životinjama kojima je poterebna veća kiličina ribe. Poseban problem predstavlja nelegalan ribolov uz upotrebu dinamita, a za njih je opasno i prisustvo brzih glisera, objašnjava Đurović.
Naš sagovornik naglašava da će u okviru Net Cet projekta biti organizovana edukativna kampanja, kako bi se svi oni koji borave na moru naučili da štite ovu izuzetnu vrstu.
"Štampali smo postere koji preporučuju kako treba da se ponašaju vlasnici privatnih plovila u slučaju kada vide delfine, a predviđeno je da kroz projekat Net Cet imamo više edukativnih radionica sa svima koji su vezani za more, posebno ribarima, naglašava Đurović, napominjući da su planirana i predavanja u školama, kako bi se djeci ukazalo na značaj očuvanja ovih rijetkih životinja".
Istraživači će na moru biti i narednih dana kako bi što više saznali o ovim čudesnim stanovnicima mora, a potom, nakon sakupljanja podataka, slijedi njihova sistematizacija, nakon čega će se dobiti jasnija slika o delfinima, čiji je najveći neprijatelj, htjeli to da priznamo ili ne, čovjek.
