Zanimljivosti

Trikovi kojima možete poboljšati pamćenje

1908-pamcenje
P
ostoji  jako puno razloga zbog kojih nam se često može učiniti da naše pamćenje više nije tako "oštro" kao što je nekad bilo.

Trikovi kojima možete poboljšati pamćenje
Portal AnalitikaIzvor

Nezavisno od toga događa li vam se često da se ne možete da se sjetite gdje ste parkirali automobil ili vas nerijetko izluđuje osjećaj da vam je nešto "navrh jezika", ovih nekoliko jednostavnih "trikova" uz pomoć kojih ćete poboljšati svoje pamćenje, a koje je na jednom mjestu sakupio Mental Floss, moglo bi vam dobro doći.

Budite koncentrisani osam sekundi: Živimo u vrijeme kad se sve odvija jako brzo pa mnogi od nas razvijaju razne poremećaje u koncentraciji. Ako nešto trebate da zapamtite, pokušajte da se na to koncentrišete najmanje osam sekundi. To će vam se možda učiniti kao dugo vremena ako vam je životni tempo takav da "trčkarate" okolo i pokušavate paralelno da obavite nekoliko stvari, ali moglo bi upaliti. Istraživanja su pokazala da je osam sekundi minimalna količina vremena potrebna da se određena informacija "premjesti" iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

Nemojte odlaziti u drugu prostoriju: Sigurno vam se nebrojeno puta dogodilo da krenete po nešto, ali kad dospijete u tu drugu prostoriju već ste zaboravili što je to bilo. Ovdje nije problem u vašoj ličnoj zaboravnosti: iako još uvijek ne znaju zašto se to događa, naučnici tvrde da postoji nešto zbog čega se ulaskom u novi prostor naše pamćenje "resetira".

Stisnite šaku: Istraživanja su pokazala da ako stisnete šake na određen način to može poboljšati vašu sposobnost da se prisjetite informacija (to je princip sličan onom na kojem funkcionišu i loptice za oslobađanje od stresa). Dakle, ako ste dešnjak, trebate u šaku da stisnete desnu ruku prije nego što pokušate nešto da zapamtite. A potom, kad se toga trebate prisjetiti - stisnite lijevu šaku (kod ljevaka je proces obrnut). Dok to radite ruka bi vam trebala ostati stisnuta barem 45 sekundi.

Vježbajte: Dosad bismo se već trebali navići da je odgovor na sve naše probleme vježba. Dakle, uključujući i pamćenje. Fizička aktivnost povećava budnost i opskrbljenost kiseonikom u mozgu, a istraživanje je pokazalo da su se ispitanici mogli prisjetiti puno više zadatih detalja nakon laganog treninga nego nakon opuštenog sjedenja i čekanja.

Upotrebljavajte razne fontove: Iako bi većina nas voljela da je sve što čitamo istog fonta - onog na koji smo navikli, istraživanje je pokazalo da bolje pamtimo informacije koje smo bili prisiljeni pročitati u "čudnom" fontu. Pokazalo se da veličina ili debljina ne predstavljaju pretjeranu razliku, ali ako je neki font teško čitljiv - bolje pamtimo jer smo prisiljeni bolje se koncentrisati kako bismo razumjeli što čitamo.

Zapišite informaciju "na starinski način": Istraživanja su pokazala da ako nešto zapišete na papir, puno ćete bolje to zapamtiti nego ako ste nešto utipkali u kompjuter ili mobilni telefon. Pa čak i ako to nikad poslije ne pročitate - dovoljno je da nešto samo ispišete i već ćete više zapamtiti.

Naučite kad da isključite muziku: Nezavisno od toga jeste li strastveni zaljubljenik u muziku ili ne, stručnjaci savjetuju da je najbolje isključiti muziku ako nešto pokušavate da naučite, odnosno zapamtite. Naime, oni tvrde da pozadinska muzika, kakva god bila, ima učinak kao da vam neko sa strane nasumično izvikuje brojeve. A kakav god bio vaš kapacitet, tako ćete manje zapamtiti nego da radite u tišini. Ispočetka će vam možda biti čudno, ali navodno je jako isplativo na duge staze.

Vizualizujte: Jedan od najučinkovitijih načina pamćenja jeste da ono što pokušavate da memorišete povežete s nekom slikom. Dakle, ako vas riječ na nešto podsjeća povežite to u mozgu sa slikom toga na što vas podsjeća. Na taj način možete graditi opsežne "slikovne konstrukcije" u glavi te imati "posebno mjesto" za čitav jedan segment koji ste naučili. Zvuči ludo, ali stručnjaci tvrde da je vrlo učinkovito.

Škrabajte: Iako oni koji šaraju po papiru za vrijeme predavanja ili sastanka izgledaju kao da ne prate ono što se događa, istina je da će vas škrabanje držati budnima i vaš mozak aktivnim. Ako samo sjedite negdje gdje vam je dosadno ono što se priča, lakše ćete "odlutati" nego da nešto "žvrljate" po papiru. Istraživanje je pokazalo da su "crtači" zapamtili i do 29 odsto više informacija od onih koji su samo sjedili i mirno "pratili" što se objašnjava.

Izvor: index.hr

Portal Analitika