Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je u razgovoru sa Portal Analitika da je dogovor DPS-a i SDP-a o rebalansu budžeta u septembru realnija opcija od vanrednih parlamentarnih izbora. Uljarević je dodala da je s obzirom na tešku ekonomsku situaciju rebalans budžeta neminovnost sa ili bez učešća koalicije na vlasti.
-Ukoliko ne dobije podršku za rebalans u septembru, onda je jedini logičan izlaz iz političke i ekonomske krize u vanrednim izborima, koji bi trebalo da daju legitimitet onoj strukturi koja može dalje da vodi rasplitanju ovih problema u Crnoj Gori, kazala je Uljarević za Portal Analitika.
Komentarišući usvajanje ustavnih promjena uz pomoć opozicionih partija SNP-a i Pozitivne, Uljarević je kazala da bi neki djelovi DF trebali da budu korektniji prema kolegama iz opozicije kada je u pitanju Ustav.
-Vjerujem da je DF mogao biti dio većine bez političkih posljedica, jer se pitanje jezika, kao i normativna rješenja vezana za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije mogu rješavati na brojne i vrlo efikasne načine, kazala je Uljarević.
ANALITIKA: Da li je realno očekivati da se SDP i DPS dogovore u septembru ili oktobru o rebalansu budžeta i da li je u slučaju eventualnog negativog ishoda pregovora moguće očekivati vanredne parlamentarne izbore u martu?
ULJAREVIĆ: Crnogorska politička scena pokazuje potencijal, pod pritiskom pregovaračkog procesa, da uđe u prvu fazu ozbiljne transformacije, ali još u njoj primarno dominira politička trgovina.
Istina, ovog puta sa mnogo većim ulozima nego što je uobičajeno. U tom kontekstu, odnosno pri postojećoj političkoj ponudi i kapacitetima, za očekivati je i mogući dogovor DPS-a i SDP-a oko rebalansa budžeta, što je vjerujem bliža opcija objema stranama nego prijevremeni izbori, ali ni tu opciju ne treba isključiti.
ANALITIKA: Da li je moguća opcija da ne bude rebalansa budžeta a da ipak budu izbjegnuti vanredni parlamentarni izbori.?
ULJAREVIĆ: Teško. Ekonomska situacija u Crnoj Gori je vrlo složena i nakon niza loših poteza Vlade rebalans je neminovnost sa ovom vladajućom strukturom ili bez nje.
ANALITIKA: Da li bi u tom slučaju Vlada imala legitimitet da nastavi sa radom, pogotovo u ekonomskoj sferi imajući u vidu neslaganje koalicionih partnera oko ključnog dokumenta?
ULJAREVIĆ: Ovoj Vladi je već poljuljan legitimitet aferom «Snimak», ali i skorašnjom serijom pada niza zakonskih tekstova ili kompromisima koje je nevoljno morala praviti oko jednog broja tih tekstova u Skupštini Crne Gore. Ukoliko ne dobije podršku za rebalans u septembru, onda je jedini logičan izlaz iz političke i ekonomske krize u vanrednim izborima, koji bi trebalo da daju legitimitet onoj strukturi koja može dalje da vodi rasplitanju ovih problema u Crnoj Gori.
ANALITIKA: Kako u tom kontekstu komenatarišete optužbe premijera Đukanovića na račun parlamenta, posebno na račun opozicije koju je nazvao antidržavnom?
ULJAREVIĆ: Premijer dugog staža bi trebalo da zna da je Vlada izvršni organ koji treba da sprovodi ono što Skupština usvoji, tako da nema tu nikakve parlamentarne diktature ili parlamentarne nekompetentnosti ali ima nervoze zbog toga što crnogorski politički sistem polako, još neobjedljivo ali neumoljivo, ide u pravcu kontrole onog načina vladanja koji je Đukanović praktikovao. To je poenta.
ANALITIKA: Usvajanjem ustavnih promjena u oblasti pravosuđa stvorene su pretpostavke za dalji nastavak evropskih integracija odnosno otvaranje poglavlja 23. i 24. Da li je usvojenim ustavnim promjenama po Vašem mišljenju obezbijeđena potpuna nezavisnost pravosuđa?
ULJAREVIĆ: Tim ustavnim promjenama je napravljen značajan osnov da počnemo izgradnju - u normativnom i institucionalnom smislu - koja će dovesti do pune nezavisnosti ove grane vlasti. Same ustavne promjene su bile normativna i politička neophodnost. Čak su politički značajnije jer tjeraju crnogorsko društvo izraženo kroz političke predstavnike da postiže konsenzus, da se uči odgovornom odnosu prema javnom interesu, da izlazi iz partijskih i partikularnih sfera interesa.
Sad, kad ta osnova postoji, predstoji puno rada na normativnom usklađivanju, mnogo više rada na suštinskoj primjeni normi i izgradnji integriteta, nezavisnosti i samostalnosti pravosuđa. Posebno bih skrenula pažnju na samostalnost, koja se nekako zaboravlja, a mi i dalje imamo problem finansiranja pravosudnog sistema koje je u tom pogledu potpuno zavisan od izvršne vlasti.
ANALITIKA: Da li je glasanje za ustavne promjene rizičan politički potez za Pozitivnu a pogotovo za SNP jer je nakon glasanja bilo optužbi iz Demokratskog fronta da su ''prodali srpski jezik''?
ULJAREVIĆ: SNP i Pozitivna su donijele politički odgovorne odluke, ali i Demokratski front ima pravo da ostane na svojim pozicijama i izrazi realnu sumnju u budućnost procesa započetog ustavnim promjenama. Neki dijelovi DF-a bi mogli da budu korektniji prema kolegama iz opozicije kada je Ustav Crne Gore u pitanju.
ANALITIKA: Da li je za DF politički isplativo da ne bude dio većine koja je usvojila ustavne promjene, imajući u vidu njihovo insistiranje na identitetskim pitanjima?
ULJAREVIĆ: DF je heterogena struktura u kojoj nije uvijek lako izbalansirati stavove, niti biti do kraja konzistentan. Vjerujem da je DF mogao biti dio većine bez političkih posljedica, jer se pitanje jezika, normativna rješenja vezana za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije mogu rješavati na brojne i vrlo efikasne načine.
Proces pregovora će otvarati ogromne prostore za političke strukture koje budu sistemski djelovale. Na primjer, pitanje jezika se može riješiti jasnim određivanjem ko su manjinski narodi u Crnoj Gori, nakon toga je sve jednostavnije i nema prostora za manipulacije.
ANALITIKA: Kako komenatrišete oštre kritike od strane sudija i predsjednika Ustavnog suda na račun usvojenih ustavnih promjena?
ULJAREVIĆ: To je izraz straha onih koji su već sada svjesni da će teško ikada više biti sudije Ustavnog suda, a nije isključeno i dio primjene posljednjih direktiva onih koje su postavili i čijim su interesima zapravo služili u toku svog mandata.
Ovakav Ustavni sud je svojim sopstvenim učinkom doveo je - ne do “atentata” - kako je to opisao jedan od njegovih sudija, pri tom koristeći ogoljeni i ispolitizirani izraz koji svakako ne priliči ni jednom sudiji, nego do sopstvenog samoubistva. Naime, Ustavni sud odnosno sudije tog suda same su kreirale nivo “zavisnosti” od političkog uticaja u čemu im je pomogao dosadašnji način izbora koji je više bio odabir nego jasan izbor po neupitnim kriterijumima.
Jedino što bi moglo da stoji je činjenica da je do kraja trebalo izvesti ovu situaciju i priznati da se ide u reizbor sudija Ustavnog suda.
ANALITIKA: Da li je najava koalicije Pozitivna – Pravedna na Cetinju možda klica formiranja budućeg državotvorno-reformatorskog saveza koji bi mogao da okupi značajan dio suverenista?
ULJAREVIĆ: Mislim da je ovo još uvijek više u domenu političkog oportunizma nego u polju osmišljene napredne političke ideje koja bi mogla donijeti osvježenje crnogorske političke scene.
Nenad ZEČEVIĆ
