To je odlična vijest jer nije potrebno potpuno mijenjati životni stil i početi sa trčanjem maratona, već treba prestati s tih nekoliko navika koje debljaju. To su male promjene koje nemaju veze s vježbanjem ili ishranom, a značajno mogu uticati na zdravlje i izgled.
Previše ili premalo sna: San je neophodan za zdravo funkcioniranje organizma. Naučnici su jednim istraživanjem dokazali da osobe koje spavaju pet ili manje sati dnevno imaju čak dvostruko više abdominalne masti, u odnosu na one koji spavaju oko sedam sati dnevno.
Takođe se pokazalo da osobe koje spavaju previše, više od osam sati dnevno, imaju dvostruko više abdominalne masti od osoba koje spavaju oko sedam sati dnevno. Kada ste umorni skloniji ste prejedanju, a prekomjerna količina sna nas dokazano čini lijenima.
Gledanje televizora: Nije potrebno napominjati da previše vremena provedenog u gledanju televizije nije zdravo, ali važno je da znate kako čak i gledanje televizora može biti zdravije. Sve što treba jeste da u isto vrijeme radite nešto drugo.
Pranje posuđa u 30 minuta sagorijeva oko 70 kalorija. Možete da vježbate dok gledate televizor. Gotovo sve što radite, pa čak i čitanje, troši više energije od gledanja televizora, stoga radite bilo što uz gledanje televizora.
Unos sokova: Naučnici ističu da nečiji rizik od nastanka pretilosti možemo izmjeriti učestalošću unosa sokova. Ako svakodnevno pijete gazirane sokove, s vještačkim zaslađivačima, značajno povećavate rizik od nastanka pretilosti.
1/2 čaše = 26% veći rizik od nastanka pretilosti
1/2 do 1 čaše = 32.8% veći rizik od nastanka pretilosti
Više od 2 čaše = 47.2% veći rizik od nastanka pretilosti
Ove vrijednosti se odnose na čašu od 250ml, i to pod uslovom da sokove pijete svakodnevno. Ovi postoci su iznenađujuće veliki. To ne znači da ne smijete povremeno uživati u nezdravim sokovima, već da njihov unos smanjite što je više moguće.
Veliki zalogaji: Naučnici iz Holandije su dokazali da veliki zalogaji i nedovoljno žvakanje hrane u većini slučajeva vode prejedanju. Osobe koje ne jedu polako i dovoljno ne žvaču hranu unose čak 52 odsto više hrane od potrebnog. Svaki zalogaj žvačite najmanje devet sekundi. Osim što ćete više uživati u obroku, mozak će imati više vremena da prepozna sitost.
Premali unos masti: Ne morate u potpunosti da izbacite mast. Istraživanja su pokazala da veliki broj ljudi misli da je mast štetnija od ugljenih hidrata, stoga povećavaju unos ugljenih hidrata, a smanjuju unos masti. Kada biste nekoliko stotina kalorija iz ugljenih hidrata zamijenili kalorijama iz masti, ubrzo bi primijetili smanjenje suvišnih kilograma.
Ugljeni hidrati uzrokuju nagle promjene nivoa šećera u krvi. Nakon unosa ugljenih hidrata, nivo šećera u krvi se značajno povećava, ali nedugo nakon toga se počinje značajno smanjivati. Vi to osjetite kao pad i rast energije, i koncentracije.
Izvor: centarzdravlja.net
