Radna grupa je danas razmatrala Nacrt zakona o jedinstvenom biračkom spisku, kojim je predviđeno da Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) vodi birački spisak, a da Državna izborna komisija (DIK) ima kontrolnu funkciju nad tim procesom.
Predrag Sekulić iz Demokratske partije socijalista (DPS), koji je sa poslanikom Socijalistilčke narodne partije, Nevenom Gošovićem, zadužen za rad na Nacrtu zakona, rekao je da se mora usvojiti novi akt, jer je taj posao lakši od izmjena postojećeg.
Predsjednik Zajednice opština Rajko Golubović ponovio je da bi aktuelni predlog, ukoliko se usvoji, oduzeo nadležnosti lokalnih samouprava, a 60 službenika bi ostalo bez posla.
Kopredsjedavajući Radne grupe Srđan Milić je kazao da nema dilemu da MUP treba da vodi biračke spiskove.
»Ukoliko bude usvojen ovakav zakon, treba voditi računa o ljudima iz lokalnih samouprava koji bi ostali bez posla, i najboljim među njima treba pronaći radno mjesto«, rekao je Milić.
On je kazao da se reforma u oblasti izbornog zakonodavstva mora napraviti, kako bi građani koji imaju pravo glasa to i mogli da ostvare.
Milutin Đukanović iz Demokratskog fronta (DF) rekao je da su aktuelni predlozi korektni, a da određene tehničke inovacije treba da se ostave na kraju procesa izmjene zakonodavstva.
»To treba ostaviti na kraju kada postignemo dogovor oko prebivališta, DIK-a", ocijenio je on.
Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Aleksandar Mašković kazao je da oni predlažu da nevladine organizacije, političke partije i podnosioci izbornih lista mogu da iniciraju izmjene u biračkom spisku.
Goran Danilović iz DF je kazao da pravo da iniciraju izmjene biračkog spiska treba da pripada svakom članu DIK-a.
Sekulić je naveo da se plaši da bi takvo pravo moglo biti zloupotrijebljeno, »kada se radi o upisu ili brisanju iz biračkog spiska«.
Član Radne grupe, Rifat Rastoder smatra da je predlog MANS-a neprihvatljiv jer, kako je rekao, građani mogu da podnesu inicijativu, a nadležni organ će reagovati po službenoj dužnosti.
Danilović je rekao da insistira da se usvoji modifikovani amandman prema kojem bi inicijativu za izmjene u biračkom spsiku može da ima DIK, odnosno njeni članovi.
Azra Jasavić iz Pozitivne Crne Gore, kazala je da se mora iskontrolisati da li se može zloupotrijebiti pravo glasa građanina na privremenom radu u inostranstvu.
»Ključno je da to pravo neko ne može zloupotrijebiti i glasati umjesto čovjeka koji nije u državi«, kazala je ona.
Danilović smatra da ukoliko građanin ima prebivalište u inostranstvu nije na privremenom radu, jer ostvaruje prava u toj zemlji i ne može da glasa u Crnoj Gori.
»Naš je zadatak da glasaju ljudi koji to pravo ne ostvaruju u inostranstvu. Prebivaliište u Crnoj Gori je uslov za glasanje. Ako je čovjek u Čikagu ili u Detroitu a ne glasa u Americi, treba im omogućiti da glasaju«, rekao je Danilović.
Rastoder smatra da u takvim slučajevima građani u većini slučajeva privremeno nastanjeni a prebivalište im je u Crnoj Gori.
Milić je rekao da se na osnovu umrežene baze podataka može imati informacija kada su osobe bile poslednji put u inostranstvu.
Đukanović smatra da je važno da se uvede mogućnost ektronske identifikacije birača na biračkim mjestima, ocjenjujući da se tako ne bi moglo desiti da jedan građanin glasa umjesto drugog.
»Treba samo vidjeti da li identifakciju vršiti provlačenjem lične karte kroz elektronski uređaj ili otiskom prsta«, precizirao je on.
Đukanović je upitao članove grupe iz DPS-a da li im je prihvatljiva takva ideja.
Sekulić je kazao da Front treba da predloži rješenja i da se o njima može razgovarati.
»Ako je najveći problem identifikacija glasača na biračkom mjestu onda ćemo to lako riješiti«, naveo je Sekulić.
Milić je kazao nije prihvatljivo da osnovna identifikacija na biračkom mjestu bude broj lične karte.
Dragan Koprivica iz Centra za demokratsku tranziciju je, govoreći o pravu na uvid u birački spisak, kazao da se to ne može osporiti akterima izbornog procesa, ni nevladinim organizacijama.
Koprivica je rekao da je eventualne zloupotrebe u dostavljanu ličnih podataka medijima, lako identifikovati.
Milić je kazao da se treba propisati i kojim bi se nevladinim organizacijama trebalo dozvoliti da imaju uvid, odnosno koje od njih su referentne za taj posao.
