Izmjenama je izmedju ostalog predviđeno da sudije Ustavnog suda budu birane dvotrećinskom većinom u skupstini, a ako takve većine ne bude, u drugom krugu biće potrebna podrška tri petine poslanika.
Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković komentarišući izmjene Ustava, za Antenu M kaže da nova rješenja nijesu dobra iz više razloga:
-Mislim da nije dobro da pet kandidata predlaže skupštinski odbor jer time može da dođe do veće politizacije u izboru sudija Ustavnog suda.
Sa druge strane,mislim da nije dobro što će doći do prekida mandata sudijama prije isteka mandata. Time se narušava princip vladavine prava i pravne države odnosno princip pravne predvidljivosti. Sistem stečenih prava je naruušen i bojim se da se stvara jedna loša praksa. U principu je bolje da se ima jedna kvalifikovana većina ali pitanje u koje ne želim da ulazim je da li će ona biti izvjesna i da li će tu biti nekih političkih trgovina, to ostaje da vidimo. U suštini nijesam siguran da su to dobra rješenja, navodi Marković.
Marković kaže da prekidanje mandata sudijama Ustavnog suda nije potrebno, te ocjenjuje da je posrijedi presedan i atak na nezavisnost i nepristrasnost suda:
- Politika je tu postala dominantna više nego što je neophodno. Prekidati mandat sada sudijama nije bilo potrebno. To ne samo što nije dobro iz razloga institucionalnog kontinuiteta,već predstavlja i presedan nepoznat savremenim demokratijama.
To je protivno načelu pravne izvjesnosti,pravne predvidljivosti kao osnovnim principima vladavine prava i u krajnjem predstavlja jednu vrstu političkog voluntarizma i samovolje parlamenta.
To je jedna vrsta ataka na Ustavni sud, a mislim da to nije u redu i nije dobar put. Svi se zalažemo za vladavinu prava i pravnu državu a to znači mora da se štiti institucija i sistem mandata da bi ljudi radili svoj posao. Ovo je i određena vrsta ataka na nezavisnost i samostalnost Ustavnog suda.
Na kraju Marković poručuje:
-Nemamo predlagača od sudske vlasti,dakle nijesu sve tri grane vlasti zastupljene u procesu odlučivanja i biranja. Ja ne sumnjam u kredibilitet VK, ali mislim da imamo i mi dovoljno potencijala i mogućnosti i mislim da se u ovom periodu od dvije godine nije dovoljno čula pravna struka.
Iz Evropske komisije su pak ocijenili da su izmjene baš ono što su očekivali, te su zato predložili otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24.
Pomoćnica ministra pravde za sektor pravosuđa i šef pregovaračke grupe za poglavlje -Pravosuđe i temeljna prava- Branka Lakočević kaže u izjavi za Antenu M da je preporuka siguran znak da ćemo najbitnija poglavlja otvoriti u decembru:
-Ja očekujem da ćemo istom dinamikom nastaviti reforme i sve mjere predviđene planovima. Samim tim,očekujem da otvorimo pregovore u tim poglavljim a u datim rokovima. Dakle, neće biti prolongiranja rokova već će to biti decembar tekuće godine, kazala je Lakočević.
