Tako uspješna nije bila nijedna inicijativa u Švajcarskoj, pošto je od aprila prošle godine, kada je počelo sakupljanje potpisa, podršku dalo više od 130.000 ljudi, javlja portal Indikator.ba.
„Univerzalni dohodak bi cijelom stanovništvu Švajcarske omogućio život dostojan čovjeka“, napisano je u tekstu inicijative, koja predviđa da univerzalni dohodak za odraslog stanovnika iznosi 2.500 franaka, a za svako dijete četvrtinu te svote.
Prema toj inicijativi, onaj ko danas zarađuje 5.000 franaka u budućnosti bi dobijao 2.500 franaka univerzalnog dohotka i 2.500 franaka plate.
Švajcarsko zakonodavstvo inicijative svrstava među predloženo zakonodavstvo, i ako inicijativa dobije zahtijevani broj potpisa (minimalno 100.000), o njoj se birači izjašnjavaju na referendumu, čiji ishod je za zakonodavca obavezujući.
"Našom inicijativom želimo da promijenimo mišljenje u svijetu rada, koji se previše koncentriše na dobit. Univerzalni dohodak bi ljudima omogućio da traže posao koji ih zadovoljava, bez obzira na to koliko su dobro ili loše plaćeni za njega", rekao je za švajcarski časopis "20minit" ekonomista Daniel Straub, koji je pokrenuo inicijativu.
Pitanje kako bi finansirali taj dohodak ostaje još otvoreno, jer računica kaže da bi za njega bilo potrebno oko 200 milijardi franaka godišnje. Dijelom bi ga finansirali iz svote koja bi se uštedjela kod socijalnih transfera, a djelom iz poreza potrošača.
Inicijativu podržavaju i švajcarski sindikati, koji smatraju da bi univerzalnim dohotkom ojačali položaj zaposlenih koji bi svoje radno mjesto birali s manje ekonomskog pritiska.
U isto vrijeme poslodavci bi bili prisiljeni da više plaćaju dosad slabo plaćene poslove. U sindikatima smatraju da bi najveća korist univerzalnog dohotka bila za mlade ljude, jer bi siguran novac studentima na kraju školovanja omogućio da se s manje stresa i više hrabrosti otisnu u samostalno preduzetništvo.
Na pitanje zašto takva inicijativa ima toliko podrške u jednoj od najbogatijih država na svijetu, stručnjaci odgovaraju da se Švajcarska svrstava među države u kojima su se u posljednjih 20 godina socijalne nejednakosti najviše povećale.
