Prije devet godina u 8 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu avion na letu 11 Amerikan Eirlajnsa (American Airlines) udario je u sjeverni soliter Svjetskog trgovačkog centra u Njujorku. Sedamnaest minuta kasnije, u južni se soliter (zvali su ih twinsi – blizanci) zabio avion Junajted Eirlajnsa (United Airlines) - let 175. Treći oteti avion na let 77 (Amerikan Eirlajns) u 9 sati i 37 minuta pao je na Pentagon, a četvrti avion na letu 93 (Junajted Eirlajns) srušio se u polju u Pensilvaniji u 10 sati i 3 minute.
Posljednji avion bio je usmjeren na nepoznatu metu u Vašingtonu, ali su otmičari izgubili kontrolu zbog pobune putnika. Ni u jednom avionu nije bilo preživjelih, što znači ni živih svjedoka otmice. Neki putnici uspjeli su - prije rušenja - uspostaviti telefonski kontakt sa članovima porodica i prenijeli su informacije da se u avionima nalaze otmičari.
Bila je to naveća, najkomplikovanija i najrazornija teroristička akcija ikada organizovana. Tog dana život je izgubilo najmanje 2.993 osobe, iako se podaci o žrtvama razlikuju. U avionima je stradalo 265 putnika; u napadu je, u direktnim akcijama, sudjelovalo 19 terorista. Među poginulima je i 343 vatrogasca koji su hrabro pokušali da pomognu unesrećenima i zarobljenima u paklu čelika i vatre u soliterima Svjetskog trgovinskog centra. Tog je dana poginulo i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu.
Žrtve su bile stotinjak različitih nacionalnosti, prosječne starosti između 35 do 39 godina. Hiljade ljudi ostalo je bez svojih bližnjih, a tragediju je učinilo gorom još i to što je samo 289 tijela ostalo čitavo pa mnogi stradali nikada nisu identifikovani.
Umjesto nekadašnjih poznatih „blizanaca“, na mjestu danas poznatom pod nazivom Ground Zero, ostalo je 1.506.124 tona šuta. Oštećeno je i pet okolnih zgrada kao i pet stanica podzemne željeznice. Na Pentagonu se jedan dio zgrade srušio, a drugi je bio teško oštećen požarom. Šteta na Pentagonu popravljena je unutar godine dana, a ukupan trošak čišćenja procjenjuje se na 600 milijuna dolara. Za pomoć žrtvama napada i njihovim obiteljima otvoreni su mnogi fondovi, a proces finansijske pomoći porodicama još traje.Događaj od 11. septembra izazvao je američku odmazdu: krenuo je rat u Iraku, kao oblik borbe protiv teorizma i Al Kaide za koju su zvaničnici SAD tvrdili da ima glavno uporište u Bagdadu Sadama Huseina. U nevjerovatno efikasnoj i razornoj akciji, američke snage su potukle vojsku Iraka i ušetale u Bagdad, da bi nekoliko nedjelja kasnije bio uhvačen i uhapšen Sadam Husein. Njemu je kasnije suđeno pred Vrhovnim sudom Iraka i osuđen je na smrt, vješanjem. Kazna je izvedena tajno na nepoznatoj lokaciji. Video snimak Huseinovog smaknuća, snimljen mobilnim telefonom, dospio je do medija.
Sjedinjene Američke Države su pod vođstvom Džordža Buša dodatno militarizovane, drastično su pojačane mjere bezbjednosti a oslobođeni su limiti državnog prisluškivanja i praćenja.
Osama Bin Laden, jedan od organizatora terorističkog napada na SAD nije uhvaćen i za njim se i dalje, bezuspješno, traga. Predsjedniku Džordžu Bušu je istekao mandat a njegov nasljednik na kormilu konzervativaca, senator Mek Kejn, nije mogao da se nosi u predsjedničkoj trci sa Barakom Obamom, prvim afroamerikancem koji je postao predsjednik Sjedinjenih američkih Država. Pobjeda Baraka Obame označila je i drastičan zaokret unutrašnje ali i spoljne politike SAD.
