Sjednici je prisustvovao i vlasnik Vektre, Dragan Brković koji je kazao da problemi u HTP Boka potiču iz perioda prije privatizacije.
„U predprivatizacionom periodu našli smo 650 hiljada EUR utaje poreza i 16 miliona imovinskih sporova. Naš jedini cilj je bio gradnja tri hotela sa četiri i pet zvjezdica“, tvrdi Brković.
On smatra da je država probleme radnika prebacila na vlasnike preduzeća i da nije bilo bitno kako će biti investitorima.
Brković je kazao da je HTP Boka 20 godina bila uredan poreski obveznik i da su od blokiranja OTP banke dužni državi jer su onemogućeni.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori niko nije stao iza privatnih firmi nego ih tjeraju kao đavola.
„Ako nam država omogući da investiramo to ćemo i učiniti, ali moramo rasčistiti račune i znati šta je čija obaveza. Država mora da raščisti sa lokalnom samoupravom“, rekao je Brković.
HTP Boka je, kako je naveo, u kontinuitetu napadana bez razloga i suočavala se sa medijskom harangom.
Brković je kazao da se njegova kompanija javila na posljednja dva tendera za Vektra Boku. Na prvom je ponudila cijenu od 10,2 miliona EUR i investicioni program od oko 64 miliona EUR.
Taj tender je, kako je dodao, propao i javili su se na drugi sa cijenom za 59 odsto akcija, koja je bila veća od 22 miliona EUR i sa 64 miliona investicionog programa za tri hotela Plaža, Tamaris i Igalo.
„Dobili smo na konkursu, u roku od 15 dana od potpisivanja ugovora izmirili smo cjelokupne obaveze, iako su određeni ministri turizma tvrdili da nijesmo platili“, tvrdi Brković.
On je podsjetio da se u izgradnju novih hotela krenulo jer su postojeći bili stari i devastitrani i nijesu se mogli privesti standardu sa četiri i pet zvjezdica.
Brković je dodao da su tek 2010. godine stekli prvi uslovi za izgradnju.
Predsjednik Odbora direktora Vektra Boke, Milić Popović, kazao je da problemi u preduzeću ne datiraju od kupoprodajnog ugovora, kako se to često saopštava u javnosti i parlamentu.
„Od devedesetih godina HTP Boka počela je da se raspada i da bilježi gubitke i nemilosrdno prodaje imovinu uz saglasnost lokalne samouprave“, tvrdi Popović.
On je dodao da u godinama privatizacije, zbog neriješenih imovinskih sporova, nije bilo moguće raditi plansku dokumentaciju za hotele Plaža i Igalo.
Popović je rekao da je problem i to što kompanija Vektra Montenegro ni petu godinu nakon privatizacije nije u mogućnosti da uđe u svoj posjed.
On je naveo da ne bježe od raskida kupoprodajnog ugovora jer je mnogo problema koji se neće lako riješiti.
Predstavnik radnika Vojin Miljanić smatra da je bolje da Brković ostane u kompaniji nego da dođu stranci.
„Nemamo ništa protiv da Brković nastavi, bolje naš čovjek nego stranac, samo da nam izmiri dugovanja. Porodice radnika su gladne i žedne“, poručio je Miljanić.
Član Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Branko Vujović, smatra da treba da se ispoštuje Zakon o restituciji, kao i da je raskid ugovora jedan od mogućih modela.
Poslanik Demokratskog fronta i predsjednik Komisije, Janko Vučinić, smatra da je privatizacija HTP Boka toliko štetna da se može posmatrati kao napad na Crnu Goru.
Prema riječima Obrada Gojkovića iz Socijalističke narodne partije (SNP) investitor je dobro zaštitio svoje interese uz pomoć ugovora i Vlade koja mu je to omogućila.
„Oni su od prvog momenta znali da će, ukoliko ne realizuju investicije, isto napraviti profit činjenicom da su ugovorom zaštićeni i da će to debelo naplatiti“, dodao je Gojković.
Brković je kazao da su njegovi predlozi da Vlada riješi pitanje restitucije i imovinskih sporova.
„Ne možemo nijedan korak napraviti, ako nemamo garancije da će Vlada to riješiti. Kada to riješimo onda bi se hoteli mogli graditi“, rekao je Brković.
On je kazao da treba napraviti platformu za izlazak iz ove situacije.
„Imamo kapacitet da izgradimo hotele i mi ćemo ih izgraditi. Skinite nam lance s ruku i mi ćemo graditi. Ovo će biti savršena priča kada nađemo rješenje“, tvrdi Brković.
Vektra Montenegro kupila je krajem decembra 2007. godine 59,45 odsto kapitala HTP Boka, uz obavezu da u preduzeće uloži 350 miliona EUR, izgradi i renovira četiri hotela za tri godine i zaposli 1,2 hiljade radnika.
Umjesto najavljenih investicija, srušen je hotel Tamaris, Igalo je devastiran, dok su drugi objekti prodati ili dati u zakup. Hotel Plaža, koji odavno nije u rangu traženih hotela, radi samo četiri do pet mjeseci godišnje.
Radnicima se duguje sedam plata, šest naknada za prevoz, dva regresa i tri godine doprinosa.
Ročište za uvođenje stečaja u Vektra Boku odlagano je više puta.
Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona EUR.
Uvođenje stečaja je traženo i za kompanije Vektra Montenegro, Vektra investments, Horajzon lodžistik /Horizon Logistic/ i Vektra aviejšn /Aviation/.
