Biznis je sasvim slučajno pokrenuo Alen Jusupović, mladić na završnoj godini magistarskih studija Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, nakon što je osvojio 5.400 konvertibilnih maraka (oko 2.700 eura) za biznis-plan "Farma muznih magaraca".
- Na ideju sam došao sasvim slučajno. Pretraživao sam nešto preko interneta, konkretno tražio sam nešto o kozama, pošto jako volim da istražujem oko poljoprivrede i stočarstva, i vidio sam da u Hrvatskoj ima magaraca. Tražio sam ekonomske razloge zašto bi neko pokrenuo takav posao, ali vidio sam proizvodnju magarećeg mlijeka i to me fasciniralo, počeo je Alen razgovor s novinarom agencije Anadolija.
Nakon osvojene nagrade uslijedilo je kupovanje magaraca, izgradnja štale i početak radova.
Govoreći o razlozima zbog kojih je napravio baš ovakav biznis-plan, Alen je pojasnio kako nigdje u BiH nije mogao naći organizovanu proizvodnju magarećeg mlijeka.
Magareće mlijeko je od davnina poznato kao „antibiotik tijela” jer ima antibakterijska i antivirusna svojstva. U njemu se nalazi i do 60 puta više C vitamina nego u kravljem mlijeku, a po sastojcima je najbliže majčinom mlijeku.
Ekipu agencije Anadolija na farmi muznih magarica, uz Alena su dočekali njegova majka Sakiba i otac Bajro. Kazali su kako zavidovićki magarci privlače pažnju šireg regiona, a znatiželjnici i ljubitelji životinja ovdje dovode djecu kako bi jahali magarce i igrali se s njima.
Posao uzgoja magaraca je težak, ali lijep, ističu Jusupovići pozivajući lokalnu zajednicu da im pomogne kako bi očuvali ovaj zanimljiv i jedinstven biznis. Priznaju da im je zarada od prodaje magarećeg mlijeka glavni izvor prihoda.
- Prodajemo mlijeko jer je to prijeki lijek za bronhitis, astmu, plućne bolesti, suhi kašalj, zatim ublažava alergiju, ojačava imunitet..., objasnio je Bajro ljekovitost magarećeg mlijeka.
Zbog male količine milijeka koje dnevno daju magarice, ali i njegovih ljekovitih svojstava, litar magarećeg mlijeka košta 100 konvertibilnih maraka (50 eura), dok je kilogram sira 1.000 eura.
- Nismo još pravili sir ali smo zainteresovani. Prodajemo mlijeko i uglavnom radi oko 30 odsto kapaciteta, dakle toliko prodamo mlijeka, pojasnio je Bajro i dodao da, ukoliko bi prodavali 80 odsto mlijeka, mogli bi proširiti postojeću farmu.
Bajro i Sakiba Jusupović poručuju da neće odustati od uzgoja magaraca, a Sakiba dodaje da za nju nema ljepšeg posla.
- Pravljenje sira je dugotrajan proces i čekamo da se još proširi pa ćemo onda najvjerovatnije napraviti i sir. Za pravljenje sira je potrebna jedna prostorija, okrečena u bijelo, zatamljena. Za pravljenja sira potrebno je najmanje 20 litara mlijeka, a proces traje otprilike oko dvije godine, stručno je pojasnila Sakiba.
Među 11 magaraca, od kojih su četiri muzne magarice, najviše pažnje gostiju privlači ždrijebe Bambi, koje je umiljato i uvijek raspoloženo.
Bajro i Sakiba Jusupović svaku životinju zovu imenom, tako da na farmi magaraca u blizini Zavidovića žive Ministar, Ministarka, Ceca, Boni, Slaviša, Gara, Bambi, Garinče, Sultanija, Sivko i Bela, koji se lijepo druže sa svojim gazdama, ali i posjetiocima.
Otkrivaju kako se magarice muzu ujutro i kako se od tri magarice može namusti oko pola litre mlijeka.
Farma magaraca ima budućnost, a Alen Jusupović i njegova porodica u budućnosti planiraju da prošire broj grla i naprave etno selo.
Izvor: klix.ba; foto: anadolija
