Rukovodilac istraživanja, arheološkinja Vilma Kovačević iz Centra za arheologiju i konzervaciju, kaže za Portal Analitika da je bronzana statueta, veličine dvadesetak centimetara, dobro očuvana, a otkrivena je na lokalitetu Carine.
“Na Carinama je ovog ljeta napravljena još jedna sonda i tu su otkriveni djelovi antičke insule sa objektima, sa kanalima kojima je tekla voda pored kuća, a koji su bili pokriveni pločama. Na tom mjestu pronađena je skulptura Dionisa i očigledno je da je bila u upotrebi u kućnom kultu, i da se u tim kućama nalazio kutak odvojen za kult. Skulptura je sada na konzervaciji u Poljskoj i uskoro će biti vraćena. Inače, u oktobru je u Poljskoj ambasadi u Podgorici planirana prezentacija arheoloških istraživanja u Risnu”, kaže Kovačević.
Naša sagovornica objašnjava da su arheolozi radili na tri punkta: Gradini, Carinama i u Parku, odnosno antičkoj nekropoli. Dio vremena, kaže, morali su da odvoje za raščišćavanje terena jer je predviđeno aero snimanje iz kvadrikoptera. Riječ je o maloj letjelici koja snima teren iz vazduha kako bi se dobio plan prostiranja lokaliteta, sagledao cjelokupni prostor Carina i Gradine.
Kovačević kaže da se sljedeće godine nastavljau istraživanja na Gradini, gdje su arheolozi došli do vremena kasne antike, a cilj im je da dođu da antičkog perioda koji je predmet istraživanja, odnosno rimskog i helenističkog.
“Na Gradini je otkriven reprezentativan ostatak zidova iz svih perioda. Najviše je ostataka iz vremena Venecije i Turske, a tu smo otkrili venecijansku keramiku, kao i mletački novac. Zanimljivo je da je otkriven i jedan novčić ilirskog kralja Balajosa, što govori da smo blizu starijim slojevima”, ističe Kovačević.
Ona naglašava da je na lokalitetu Carine, u dijelu prema školi, sve ošišćeno za snimanja iz vazuha, i da će plan poslužiti i za izradu konzervatorskog projekta, jer taj prostor treba na pravi način prezentirati i privesti turističkoj namjeni.
Naša sagovornica kaže da su na Carinama i ove godine otkriveni novčići kralja Balajosa, kao i grčki novac, a tu su i ostaci najstarijih objekata koji su pripadali Ilirima, iz IV vijeka prije nove ere.
Govoreći o specifičnosti istraživanja, arheološkinja naglašava da na samim Carinama imaju problem sa morem, plimom i osekom, i to bi, kaže, mogao biti problem kod konzervacije i prezentacije.
Nadam se da će biti formiran najbolji tim koji će moći da nađe najbolje rješenje prezentacije, tim prije što je to lokalitet gdje imamo zidove od 4.v p.n.e. do 4. vijeka naše ere. Treba temeljno sagledati taj prostor i vidjeti što je najatraktivnije za prezentaciju, naglašava Kovačević.
Kada je riječ o budućim istraživanjima, planirano je da se naredne godine pređe na drugi sektior Carina, gdje su šezdesetih godina vršena istraživanja od strane Republičkog Zavoda. Tom prilikom pronađeni su veliki komadi kamene plastike koji su pripadali reprezentativnim arhitektonskim objektima. Dio te plastike izkložen je danas u djelu sa mozaicima boga Hipnosa.
“Sve to govori koliko je veliki risanski lokalitet i mi danas, nakon ovoliko godina istraživanja, imamo predstavu grada sa ulaznim kapijama, pristaništem, ulicama, insulama, trgovinama, a ono što je specifično za njega je da je to prostor foruma, gradskog trga, gdje su bile građevine javnog karaktera. To su bile velike zgrade, sa atraktivnom arhitektonskom plastikom, dočarava nam sliku grada naša sagovornica
Dodaje da je sada pitanje kako tom prostoru prići, jer se godinama koristio nenamjenski i da bi se krenulo sa istraživanjima trebaće dosta pripremnih radova.
Po svemu sudeći, u Risnu ima još mnogo posla za arheologe. "Ugovor sa kolegama iz Poljske traje i istraživanja se nastavljaju idućeg ljeta", kaže na kraju Vilma Kovačević.
S.K.
